Vrijeme realne politike na Kosovu | Politika | DW | 07.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Vrijeme realne politike na Kosovu

Dvije sasvim suprotne oporbene stranke na Kosovu moraju s mrtve točke pokrenuti težak dijalog sa Srbijom. Sporazum je nužan, ocjenjuje urednica DW-ove redakcije na albanskom Vilma Filaj-Ballvora.

Na parlamentarnim izborima na Kosovu postoje dva velika gubitnika: Demokratska partija Kosova (PDK) predsjednika Hashima Thacija i Savez za budućnost Kosova (AAK) premijera Ramusha Haradinaja, koji je i dalje na vlasti. Obojica su bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova UČK. Od kraja rata naizmjenično su bili na vlasti, ali nisu našli uvjerljivo rješenje za ozbiljne probleme zemlje i nisu napravili veliki skok u normalizaciji odnosa sa Srbijom koja i dalje ne priznaje neovisnost svoje bivše pokrajine. Razočarani birači sada žele zaokret: oporbene stranke Samoopredjeljenje i Demokratska liga Kosova (LDK) dobile su po više od 25 posto glasova.

Vrlo tijesna pobjeda lijevog pokreta Samoopredjeljenje (Vetevendosje) nad konzervativno-liberalnom strankom LDK pokazuje koliko je kosovsko društvo podijeljeno u pogledu pregovora sa Srbijom. Dok se LDK tradicionalno zalaže za pacifističko-diplomatski kurs svog preminulog lidera Ibrahima Rugove, Samoopredjeljenje pod Albinom Kurtijem oduvijek je bilo protiv kompromisa.

Albin Kurti – od pobunjenika do realista

Ako se buduća vlada bude sastojala od koalicije Samoopredjeljenja i LDK-a, pregovori s Beogradom bit će posebno teški. Štoviše, upitno je bi li Beograd uopće sjeo za pregovarački stol s Albinom Kurtijem.

Kurti, jedna od vodećih figura studentskog pokreta protiv srpske politike na Kosovu devedesetih, u ožujku 2000. u Srbiji je osuđen na 15 godina zatvora zbog članstva u terorističkoj grupi. Oslobođen je tek nakon smjene vlasti u Beogradu 2001. i poslije međunarodnog pritiska. Radikalnim tezama – protiv međunarodne nazočnosti na Kosovu, za politiku samoopredjeljenja, protiv bilo kakvog kompromisa u dijalogu sa Srbijom, pa čak i ujedinjenjem albanskih teritorija – njegova stranka privlačila je sve više razočaranih birača. Također je privlačila pozornost medija u zemlji i inozemstvu, i zbog žestokih i ponekad nasilnih prosvjeda protiv politike vlade u Prištini, korupcije i opće loše situacije na Kosovu.

Albin Kurti (44) smatra se nepodmitljivim političkim pobunjenikom. Istovremeno, uspio je u inozemstvu se predstaviti kao intelektualac, karizmatičan i iskusan političar. To što „spajanje albanskih teritorija", o kojem je nekada govorio, sada za njega više nije na dnevnom redu – pa čak ni u predizbornoj kampanji – govori o njegovom novom realizmu.

Svladavanje razlika

Albin Kurti suočen je s heraklovskom zadaćom: ne smije razočarati svoje birače, ali istovremeno su nužni teški kompromisi s beogradskim liderima, uz međunarodno posredovanje. Tu bi mu naročito mogla pomoći koalicija s LDK-om. Ta umjerena stranka prilagodila se duhu vremena i poslala u izbornu utrku Vjosu Osmani. Samouvjerenu i iskrenu 38-godišnju odvjetnicu birači su odlično prihvatili – i ona bi mogla igrati važnu ulogu u dijalogu s Beogradom. Pored toga i LDK i Samoopredjeljenje odbacili su ideju o promjeni granica – što je vjerojatno doprinijelo izbornom uspjehu dvije oporbene stranke.

Dvoje mladih političara, Kurti i Osmanijeva, imaju potencijal da se jedno drugom približe kako bi kosovsko društvo pripremili za nužne kompromise. Na Kosovu je kucnuo čas realne politike: sporazum ne samo sa Srbijom, već i unutar Kosova od presudne je važnosti za sigurnu i mirnu budućnost zemlje, imajući u vidu i približavanje Europskoj uniji.

Preporuka uredništva