Vraćanje 'Herceg-Bosne' iz mrtvih?

Organizatori skupa ističu kako cilj Sabora nije odcjepljenje od Bosne i Hercegovine. Riječ je o Saboru Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, udruge koja je osnovana 1997. godine a njen predsjednik je Vladimir Šoljić, nekadašnji prvi čovjek Federacije BiH i visokopozicionirani dužnosnik HDZ-a BiH. On ističe kako HZ HB nema nikakve veze s projektom hrvatske samouprave iz 2001. godine.

“Neki Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu žele pomiješati sa zajednicom formiranom pred rat, neki pak s Hrvatskim saborom osnovanim u vrijeme smjene Ante Jelavića. To je jedna udruga koja je apsolutno nepolitička i koja je djelovala u proteklih deset godina bez ikakvog sukoba sa zakonom“ ističe Šoljić. Ipak, Šoljić dodaje kako "odbojnost prema Herceg-Bosni dolazi do onih koji žele da ih nema".

HZ HB središnja institucija za očuvanje identiteta Hrvata

Najava održavanja Sabora HZ HB izazvala je veliki interes sudionika i javnosti, ali i otvorila mogućnost za brojna nagađanja. Po Šoljićevim riječima, HZ HB bi trebala biti središnja institucija za očuvanje identiteta Hrvata u BiH, a dijelom ona to već i jest. Kako međutim nema ni zakonodavnu ni izvršnu vlast, njeno djelovanje se ograničava na iniciranje i elaboriranje rješenja za brojna pitanja vezana za tešku i složenu situaciju u kojoj se nalaze Hrvati BiH.

"U prvoj fazi djelovanja HZ HB, odnosno u vrijeme prijenosa ovlasti s HR HB na institucije Federacije BiH i Bosne i Hercegovine, HZ HB je bila premosnica za očuvanje statusa brojnih hrvatskih institucija utemeljenih nakon raspada strukture vlasti u vrijeme ratu u BiH, kao što su mostarsko Sveučilište ili Radio Herceg-Bosne“, naglašava Šoljić.

"Sve je to isti, propali projekt!"

Tajnik Hrvatskog narodnog vijeća, fra Luka Markešić tvrdi kako je samo ime Herceg-Bosne povezano s propalim političkim projektima, te kako Vladimir Šoljić nije najbolji izbor za pokretanje bilo kakve svehrvatske inicijative. "Sve je to isti, propali politički projekt! Očito je da se na temelju govora o stalnoj ugroženosti i nezadovoljstvu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini žele dobiti određeni politički poeni“ naglašava Markešić.

U hrvatskim strankama navode da će na Saboru biti održan reizbor vodstva HZ HB-a, što je navodno trebalo biti davno obavljeno. Ističu da Sabor neće imati važnu političku dimenziju. No teme koje će on razmatrati još nisu poznate. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ljutito odbacuje mogućnost da se zalaže za treći entitet u BiH. “Dosad ste sto puta čuli o trećem entitetu… Ako od mene to želite čuti, to se neće dogoditi! Ja sam vrlo precizno rekao da se HDZ BiH zalaže za uređenje Bosne i Hercegovine kroz srednju razinu vlasti, kroz četiri federalne jedinice. Središta tih jedinica bili bi Tuzla, Sarajevo, Mostar i Banja Luka“, kaže Čović.

"Da li su Hrvati politički zreli?"

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić ističe kako ne dijele svi stajališta koja su dogovorena u Prudu. "U svakom slučaju smatram da Bosna i Hercegovina s dva entiteta nije moguća“, stav je Bože Ljubića.

Analitičar Pejo Gašparević kaže kako se čini da su Hrvati u Bosni i Hercegovini, politički govoreći, u iskušenju. "Pitanje je da li su Hrvati u BiH spremni pokazati da su politički zreli, da su politički narod posredstvom onih koji su izabrani na izborima. I naravno, jesu li ti političari spremni odigrati jednu krupniju igru, a ne zadovoljiti se niskokalibarskom politikom koja nema značajnije domete“, naglašava Gašparević.

Sam inicijator sazivanja Sabora Vladimir Šoljić tvrdi kako Sabor HZ HB neće biti još samo jedan sastanak "Kreševske šestorke“, no svakakako će biti pokušaj traženja jedinstva među hrvatskim strankama u BiH, kojeg dosad nije bilo.

Autor: Sanel Kajan, Mostar

Odg. urednik: Z. Arbutina