Vodni val iz Save se smiruje

Veliki vodeni val na rijeci Savi, što je sinoć iz Slovenije stigao u Hrvatsku, rano jutros prošao je kroz Zagreb. Odvodni kanal Sava-Odra, odnosno preljev Jankomir i ustava Prevlaka nizvodno od Zagreba, trebali bi obraniti Zagreb, ali i gradove niz Savu prema Dunavu, od poplava. Uz to, tijekom dana se očekuje blagi pad vodostaja Save, za koji se u Sloveniji predviđalo da će doseći najvišu razinu u posljednjih sto, a u Hrvatskoj u proteklih 50 godina. I dalje ostaju na snazi izvanredne mjere za obranu od poplava, ali građani mogu biti mirni, kazao je zamjenik ravnatelja obrane od poplava za sliv Save Dražen Budišić. „Kanal je i izgrađen, u stvari, da bi rasteretio vodni val, da bi prošao mimo Zagreba, a kroz Zagreb su izgrađeni nasipi, koji štite Zagreb od visokih voda.“, pojasnio je Budišić.

Spas u "zečjim nasipima"

Te zaštite nema u sjevernim dijelovima Hrvatske, ali ni u Istri. Zbog toga su dijelovi Koprivnice te Brdovca i Zaprešića, u okolici Zagreba, poplavljeni ali su dograđeni tzv. zečji nasipi, pa nabujala Sava nije dalje plavila. Sve u svemu, poplavljeni su dijelovi u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. U Umagu i Novigradu dijelom su bile poplavljene kuće i sportska dvorana. Zbog oborina i nabujale rijeke Dragonje u nedjelju su bili zatvoreni granični prijelazi Kaštel i Plovanija te Požane.

Sunce je jutros granulo u većem dijelu zemlje, pa je i to nada da će poplave stati.

Najveći vodostaji u posljednjih nekoliko desetljeća

„Vodostaj rijeke Save u posljednjih 50 godina nije bio na 427 centimetra, koliko je na zagrebačkom području zabilježeno u nedjelju popodne.“, rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić. No, iako je maksimalni očekivani vodeni val u Zagrebu trebao biti oko 450 centimetara, što je granica kad se uvode izvanredne mjere obrane od poplave, točno u ponoć s nedjelje na ponedjeljak vodostaj Save u Zagrebu, prema podacima Hrvatskih voda, bio je visok 464 centimetra.

Policija je, inače, tijekom večeri zatvorila pješački most na Savi kod zagrebačke Kajzerice jer se na njemu okupljalo mnoštvo građana koji su iščekivali porast vodostaja, iako se most u tim trenucima bio tik iznad nabujale rijeke.

Prema Husarićevim riječima, na području Sljemena u posljednjih je 48 sati palo 168 milimetra kiše po četvornome metru, a rekordne količine kiše pale su i na području Zagreba - po četvornome metru 80 milimetara. U Delnicama je palo 200 milimetara kiše, u Krapini 115 milimetra, a u Rijeci 152 milimetra.

U Varaždinskoj županiji izlila se rijeka Bednja, što je kod Ivanca uzrokovalo zatvaranje županijske ceste Jerovec-Kaniža.

Problema je bilo i u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je u naselju Risnicia, u blizini Kumrovca, bilo poplavljeno desetak gospodarskih objekata, pa je trebalo premjestiti i stoku.

Zbog velike količine vode uvedene su i dodatne mjere pripravnosti u Nuklearnoj elektrani Krško i ona zasad radi normalno. Poplave je ne ugrožavaju jer je za izlijevanje viška vode iz Save predviđena suprotna obala rijeke.

Nedovoljna zaštita u Hrvatskoj

Da mnoga područja u Hrvatskoj još nisu zaštićena od poplava, ukazale su i velike poplave s teškim posljedicama, koje su potkraj prošle i na početku ove godine pogodile Kosinjsko polje, dolinu Neretve, Kostajnicu, karlovački i imotski kraj, gotovo cijelu Slavoniju te još neke dijelove Hrvatske. S obzirom na činjenicu da je Hrvatska smještena unutar velikog dunavskog bazena, te da je pod velikim utjecajem Drave i Save i njihovih pritoka, te da je više od 50 posto teritorija na nadmorskoj visini nižoj od 200 metara, poplave su veliki rizik, ističe se u Procjeni ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, što ju je lani prihvatila Vlada. Procjenjuje se da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15 posto državnoga kopnenog teritorija, a svrstane su među opasnije nepogode koje bi na mnogim područjima mogle uzrokovati ljudske žrtve, velike materijalne štete, devastaciju kulturnih dobara, kao i štete za okoliš. Hrvatske vode će ove godine za obranu od poplava moći izdvojiti 115 milijuna kuna, a ubrzavanje dovršenja sustava trebali bi im omogućiti europski fondovi. Vjeruju da će iz europskih fondova do 2023. dobiti 2,5 milijardi kuna.

U Sloveniji bujica odnijela život

Zbog jakih kiša u Sloveniji je stanje za vikend u mnogim krajevima bilo kritično, a u bujici je život izgubila jedna djevojka. Proglašen je najviši stupanj opasnosti od poplava, a zabilježene su brojne intervencije vatrogasaca i civilne zaštite. Dijelovi Ljubljane bili su potpuno pod vodom, a poplavljena su i neka okolna naselja. Bez električne energije ostalo je nekoliko tisuća domaćinstava u ljubljanskoj četvrti Vič.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: D. Dragojević