Vize za sporne imame | Politika | DW | 29.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Vize za sporne imame

Unatoč optužbama za špijunažu i očiglednoj blizini vladajućem režimu ponovo je za nekoliko stotina turskih imama izdana radna dozvola za Njemačku. Nevjerica je prije svega prisutna kod lijevo orijentiranih stranaka.

Sevim Dağdelen ne može vjerovati: „Njemačka vlada je sasvim naivna ili neodgovorna". Razlog za frustraciju zamjenice predsjednika Zastupničkog kluba stranke Ljevica („Die Linke") u Bundestagu je to što je njemačka vlada i 2017. godine dozvolila ulazak u Njemačku stotinama turskim imama koji rade za Tursko-islamsku organizaciju za vjerska pitanja (Ditib). Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova je na zahtjev Zastupničkog kluba stranke Ljevica priopćilo da je radne dozvole, koje vrijede 180 dana, dobilo 350 imama. Odgovor također ukazuje na to da ministarstvo nema saznanja o tome napuštaju li imami zemlju nakon isteka radne dozvole ili eventualno podnesu zahtjev za azil.

Skandali iz novije prošlosti

Ditib, najveća udruga turskih muslimanskih vjerskih zajednica u Njemačkoj, u okviru kojeg djeluje 960 džemata i koje ima 800.000 članova, sve je češće na meti kritika. Tek prošle godine se saznalo da su turski imami koji rade za Ditib navodno špijunirali vjernike. Imamima se predbacuje da su sakupljali informacije o pripadnicima Gülenovog pokreta i iste prosljeđivali turskom konzulatu u Kölnu. Turska smatra da je Fethullah Gülen, koji trenutno živi u SAD, odgovoran za pokušaj vojnog puča 2016. godine. Glavno državno tužiteljstvo je pokrenulo istragu.

 Deutschland | Stellvertretende Fraktionsvorsitzende Die Linke Sevim Dagdelen (DW)

Sevim Dagdelen

Ovome treba dodati i interne sukobe. Sredinom prošle godine je smijenjeno kompletno čelništvo Ditib-ovog omladinskog ogranka. Njemu se predbacuje širenje liberalnih tendencija. A upravo takve tendencije se žele spriječiti u Ditibu. Prije nekoliko tjedana je uslijedio sljedeći skandal: iz nekoliko Ditib-ovih džamija je u javnost otišlo nekoliko fotografija i video snimaka na kojima se vide djeca u vojnim uniformama. Djeca su se prisjetila bitke za Çanakkale, bitke iz Prvog svjetskog rata u kojoj su trupe utemeljitelja turske republike i njenog prvog predsjednika Mustafe Kemala Atatürka pobijedile savezničke trupe. Ditib se odmah oglasio priopćenjem za javnost, ali skandal je već nanio štetu.

Narušen imidž zbog blizine Ankari

Stručnjak za Tursku Christoph Ramma sa Sveučilišta u Bonnu je u jednoj od izjava za DW rekao da je Ditib-ov imidž narušen. I za vrijeme održavanja referenduma u Turskoj se Ditib dovodio u vezu sa špijunažom i politikom predsjednika Erdogana koja je uvijek imala važnu ulogu kod Ditiba koji je zapravo u Njemačkoj uvijek lobirao za Tursku".

Ditib-Moschee in Herford: Kinder paradieren mit Spielzeugwaffen (YouTube)

Militantne igre u džamiji

Blizina Ditiba Ankari, formalno neovisnog njemačkog udruženja, je sasvim nepregledna. Imame u Ditib-oviom džamijama u Njemačkoj šalje i plaća turska Uprava za vjerska pitanja (Diyanet). Turska je na papiru sekularna država. Diyanet sebe smatra utvrdom protiv vjerskog ekstremizma i stalno naglašava svoju „političku neutralnost". Međutim, ako se pogleda kako funkcionira Diyanet, onda se može zaključiti da je to u suprotnosti s njegovim postulatima. Kao prvo, direktora direktno bira turski predsjednik. S druge strane je cilj Diyaneta od njegovog osnivanja 1924. godine propagiranje i tumačenje islama u skladu s idejama turske države. Sa svojih 117.000 saradnika i gotovo 87.000 džemata je Diyanet danas najveća državna institucija u Turskoj.

Novac iz javnih fondova

Sevim Dağdelen još uvijek s nevjericom gleda na ulogu Ditiba u Njemačkoj. Ona kaže da je apsurdno da je „udruga koja treba jačati demokratske stavove u Njemačkoj upletena u špijunsku aferu i zastrašuje Erdoganove kritičare i progoni one koji drugačije misle".

Dağdelen kroz jedan primjer ukazuje na to da se malo promijenilo nakon navedenih skandala. Ona kaže da Ditib još uvijek dobiva novac od Njemačke. Ditib je od 2012. godine iz javnih fondova dobio šest milijuna eura.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.