Virginija nije više republikanski bastion

Američka svezna država Virginija prije svega je poznata po čuvenom duhanu koji se na njenim poljima uzgaja stoljećima, točnije otkako su Englezi stigli na novi kontinent. Do sad je bila sigurno utočište rebublikanskih predsjedničkih kandidata. Od 1964, ova država, koja se prostire južno od glavnog grada Washingtona, uvijek je glasala za repubikanskog predsjedničkog kandidata. No ove godine Virginia prelazi u tzv. skupinu "država u kojima se vodi boj", odnosno u one u kojima se kandidati ogorčeno bore za premoć.

Ima li još vremena za popravak

I demokrati i republikanci šalju u Virginiju svoje istaknute predstavnike, kao što je primjerice republikanac i bivši gradonačelnik New Yorka Rudi Giuliani.

Rudi Giuliani vodio je skup republikanaca u jednoj tvorničkoj hali u Virginiji. Ispod velikog transparenta na kojem piše "Mali poduzetnici za McCaina", Giuliani je optužio Obamu da nema iskustva, da želi povisiti poreze, da želi otežati život malim poduzetnicima, te da njegove ideje dolaze iz socijalističkog lagera. McCain bi naprotiv bio pravi čovjek koji zna svoj posao, a oko 300 posjetitelja oduševljeno se s složilo s Giulianijem. No većina njih koji su došli na ovaj skup, ionako su već bili uvjereni republikanci.

Opasni Latinosi

Republikanski stratezi nisu više toliko uvjereni da je Virginija njihova neosvojiva utvrda. Prema mišljenju mnogih, McCain nije dovoljno dobro vodio predizbornu kapanju i nije uvjerljivo predstavljao republikanske vrijednosti.

Profesor političkih znanosti Mark Rozell, sa Sveučilišta George Mason u Arlingtonu, vjeruje kako su republikanci predugo vjerovali da im je Virginia neupitni bastion. Sjeverni dio ove države kao i njeni veći gradovi već dulje vrijeme podržavaju demokrate. Ipak republikanci su vjerovali da im je većina iz južnog i zapadnog dijela zemlje te iz predgrađa velikih gradova dovoljna za pobjedu. "Vladalo je mišljenje da će velik porast stanovništva u siromašnim predgrađima donijeti i više glasova za republikance i tako im osigurati većinu", objašnjava Rozell.

No on tvrdi, da bi republikanci, da su bolje proučili stanje, uvidjeli kako novodoseljeni stanovnici ne pripadaju tradicionalnim republikanskim pristašama. Jer dok je rast bijelog stanovništva u Virginiji od 2000. godine bio 2 posto, broj stanovnika porijeklom iz Latinske Amerike u istom se razdoblju uvećao za 30 posto. A tzv. "Latinosi" češće simpatiziraju demokrate.

Nije gotovo dok stvarno nije gotovo

Demokrati su ovdje odmah ugledali svoju šansu. U cijeloj zemlji su otvorili 40 predizbornih ureda, gotovo dvosturko više od republikanaca. U Virginiji je trentuačno Barack Obama u vodstvu pred McCainom. No demokrati se ipak ne zavaravaju da je već sve odlučeno. Svi oni poznaju tzv. "Bradly-Efekt". 1982. je afroamerikanac Tom Bradly izgubio na izborim za guvernera Kalifonije, iako su brojne ankete na dan glasanja pokazivale da je većina glasala za njega. Problem je ležao u tome da mnogi anketirani nisu željeli biti povezani s rasizom, pa nisu htjeli javno priznati da su glasali za bijelog kandidata.

Glasanje je "in"

Drugi faktor koji bi mogao odigrati važnu ulogu je pitanje koliko će se mladih glasača, koji uglavnom simpatiziraju Obamu, odazvati na izbore. 17-godišnja afroamerikanka Olivia kaže da je optimist.

Ona sama još ne može glasati, ali na svojoj torbi nosi naljepnicu s Obaminim imenom. "Trenutačno je glasanje jednostavno "in". Stoga vjerujem da će moji razredni kolege stvarno izaći na izbore."

Uz to, stratezi i stručnjaci gotovo su uvjereni da će na kraju o pobjedniku u Virgini odlučiti upravo broj onih koji se budu odazvali na izbore.