Vino stvoreno u ljubavi prema prirodi | Priča dana | DW | 20.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

priča dana

Vino stvoreno u ljubavi prema prirodi

Danas sve rašireniji plantažni vinogradi također čine golemu štetu za okoliš. A može i drugačije, kako pokazuje i projekt koji okuplja sve više njemačkih vinogradara. A njihova vina sakupljaju nagrade.

Već po zvuku se vinograd Brauneberg-Mandelgraben s kojeg se prostire veličanstven pogled na dolinu rijeke Mosel, razlikuje od "običnih". Jer tu sve zuji od kukaca koji tu žive. Na zidićima od škriljavca se sunčaju gušteri, a i vrste ptica koje su već postale rijetkost su tu redoviti gosti.

Vinogradarsko dobro Karp-Schreiber u Braunebergu sudjeluje u projektu Bioraznolikost Mosela. Tu se ne uništava kemijom i strojevima sve što nije vinova loza, nego se stvara pažljiva ravnoteža različitih vrsta biljaka i životinja gdje onda i trs raste u prirodnom okolišu: "To je dobro i za prirodu i za vino", tvrdi vinar Jobst Karp. To svjedoče i brojne nagrade koje je on svojim vinima osvojio na natjecanjima.

Eksperimentalni vinograd na Moselu

To nije tek "korov", nego pažljivo promišljena mješavina biljnog i životinjskog svijeta.

Vinogradi se ne spominju na prvom mjestu kod monokultura današnje industrijske poljoprivrede i kad se nasade soje, kukuruza ili uljane repice ponegdje prostiru dokle vam oko seže, od horizonta do horizonta. Ali i vinogradarstvo već odavno nije što je nekad bilo: čak i u glasovitim vinorodnim područjima se niveliraju čitava brda kako bi strojevima bilo jednostavnije raditi u vinogradima.

U tom nasilju protiv prirode niti Hrvatska nije iznimka: čak i na vrhunskom položaju Dingač na Pelješcu neki strojevima melju tamošnji kamen, neki su se čak sjetili navodnjavati trs koji je svoje ime stekao samo prirodnim načinom, žedno koristeći svaku kapljicu vode na tom škrtom tlu.

Tu su i biljke i životinje - i turisti

Tako se događa i da je sve više vinograda gdje je ostala još samo jedna biljka - i često samo jedna životinja; čovjek. U ovim vinogradima na Moselu sve vrvi od života, uključujući i pčele - samo uz rijeku je evidentirano 150 vrsta. A pokazalo se: takva raznovrsnost dobro dođe i trsu. Ne samo to: vinogradi su otporniji prema klimatskim nedaćama kakvih je sve više.

U takvim vinogradima se taloži više vode, a okolne biljke priječe eroziju tla. I kad je riječ o štetočinama, u toj raznovrsnosti su tu i njihovi prirodni neprijatelji tako da ni oni nisu problem. Možda će neki plantažni vinogradar reći da je urod manji, ali to ne znači da i novca mora biti manje. Jer takvi prirodni vinogradi privlače turiste što je i za područje Mosela sve važniji izvor prihoda.

Berba grožđa na Moselu

Rezultat je i bolji nego što bi ga očekivao netko naviknut na stari način vinogradarstva

I njemačka ministrica okoliša Svenja Schulze (SPD) tvrdi kako je sve više vinara u Njemačkoj koji shvaćaju kako se "na njihovim površinama u velikoj mjeri smanjuje biološka raznovrsnost i spremni su više učiniti protiv toga." Njemačka vlada je pokrenula projekt biološke raznovrsnosti u vinogradima koji traje šest godina, a i podupire ga s oko 4,4 milijuna eura.

No zapravo to nije osobito mnogo za oko 100 tisuća hektara vinograda koliko ukupno ima u Njemačkoj, a u mnogim slučajevima se u vinogradu moraju poduzeti korjenite - i skupe promjene kako bi se započela "nova-stara" tradicija uzgoja vinove loze.

Nešto posve drugačije - i nama odlično poznato

Kako to izgleda, pokazuje nam profesorica primijenjene ekologije Ilona Leyer na Visokoj školi u Geisenheimu. Kod Rüdesheima je vinograd koji pripada dobru pokrajine Hessen i gdje je ona početkom 2018. promijenila i sam način razmišljanja kod vinogradarstva.

To se vidi već na prvi pogled: svugdje naokolo su vinogradi čiji su redovi postavljeni okomito na padinu (na naslovnoj fotografiji) i što je već dugo tradicija. Tako se u vinograd može doći i sve većim i sve složenijim strojevima koji bi se smjesta prevrnuli na bok ako bi radili uzduž padine. Tu su i čitavi sustavi žičara i uspinjača, ali kod osobito strmih vinograda se moglo raditi samo ručno. To pak znači da ih, makar su nekad bila dobra s glasovitim vinima, danas više ne obrađuje nitko - jednostavno se to ne isplati i nema ljudi.

Eksperimentalni vinograd

Vinograd je postavljen potpuno drugačije - paralelno s obronkom, ali sa terasama koje se prostiru duž čitav vinograd

Vinograd profesorice Leyer je drugačiji i tu će se i vinari hrvatskog primorja sjetiti svojih tradicija: oni su postavljeni na terasama po obroncima, a loza je posađena horizontalno prema obronku - kao što je nekoć bilo oko Bakarca ili Primoštena.

Od tih naših vinograda je ostalo možda još jedva djelić nekadašnjih, a nestali su i meštri koji su znali slagati kamenje ograde terasa: točno su znali kamo da na zid bace kamen - a da ostane na tom mjestu kao da je zaliven betonom.

Na Moselu su se tek trudili potporne zidove napraviti na što prirodniji način jer i oni imaju svoju zadaću: biti stanište vodozemcima i kukcima. Ali naravno da je taj zahvat tražio goleme građevinske radove, čupanje čitavog starog vinograda i sadnju novog. I ne samo loze: tu su odabrane tradicionalne biljke koje će se dobro osjećati - i koje će čak pomoći vinovoj lozi.

"Ovo je korak prema promjeni paradigme koja je potrebna čitavom njemačkom vinogradarstvu", ponosno objavljuje profesorica Leyer koja je toliko ponosna na taj vinograd da je zaboravila obući kišnu kabanicu i po kiši koja pada. "Mi smo doživjeli monotonizaciju u vinogradarstvu gdje se još jedva mogu naći životni prostori kakvi se stvaraju u potpornim zidovima i jarcima. Ovaj vinograd živi i raznolikost se vraća."

Dobar savjet zlata vrijedi

Investicija je naravno golema, ali i takvi vinogradi se mogu još lakše strojno obrađivati, naravno manjim  - i jeftinijim i štedljivijim strojevima. Nakon ovih poplava je tu svakako argument što se po snažnoj kiši ona u bujici slijeva niz vinograd ako je loza postavljena okomito na obronak i u dolinama stvaraju havariju. Na terasama je to drugačije: voda treba daleko više vremena da siđe niz brdo, a i tada joj je snaga koja bi ispirala tlo mnogo manja. A to znači manje gnojiva i manje "kemije" za vinograd.

Theresa Breuer

Theresa Bereuer punim srcem sudjeluje u projektu

Projekt Fair'n-Green kojeg je pokrenula ova visoka škola obuhvaća i podrumarstvo. Theresa Breuer nam ponosno pokazuje podrum s vinima koji se priključio tom projektu uz osamdesetak drugih. Neki "radikalni" poljoprivrednici žele čitav postupak potpuno vratiti u vremena prije industrijskog doba, ali to nije cilj ovog projekta.

On vinarima pomaže u konkretnim, ali dalekosežnim odlukama: koliko sredstva za zaštitu biljaka mi treba - ako mi uopće treba? Koliko debelo staklo mora biti na mojim bocama - jer i proizvodnja stakla na koncu stvara ugljični dioksid.

Za ovu vinarku je projekt "prilika našu ideju o okolišu složiti u mjerljive veličine i pomoći nam razumjeti, gdje uopće stojimo u tom procesu." Ništa od toga neće ugroziti kvalitetu vina. Dapače: moći ćemo ga piti mirnije savjesti.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android