Vijesti iz Europske unije
16. siječnja 2004Oglas
Belgija je posljednja clanica koja je potpisala i ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Europske Unije i Makedonije. Time je Makedonija koja je SSP potpisala u travnju 2001. godine ucinila veliki korak naprijed prema clanstvu, a ministrica vanjskih poslova Ilinka Mitreva najavila je da ce uskoro, vjerojatno još u veljaci Makedonija predati zahtjev za clanstvo u EU.
Bugarska ministrica za europske integracije Magleva Kuneva dovela je u pitanje clanstvo svoje zemlje u EU. Kuneva je navela da bi najvece prepreke mogli predstavljati gospodarski uvjeti koje EU postavlja vladi u Sofiji. Bugarska ministrica je priznala kako postoji opca želja Unije da primi Bugarsku u clanstvo, ali da za to ipak ne postoje stopostotna jamstva. Bugarska ministrica navodi i organizirani kriminal kao dodatni veliki problem na putu u punopravno clanstvo. Bugarska i Rumunjska žele do kraja 2005. godine potpisati sporazum o pristupu kako bi 2007. mogle uci u Uniju. Bugarska namjerava progovore s EU-om zakljuciti 1. svibnja ove godine.
U Europskom parlamentu se vode žestoke rasprave oko prihoda parlamentaraca, posebice nakon što je jedan njemacki pravnik razotkrio veliki porast primanja europskih zastupnika. Europski parlament se oko tog pitanja uoci proširenja nalazi u vrlo nezgodnoj situaciji, posebice zato što se žele izbjeci velike razlike u prihodima izmedu zastupnika starih i novih clanica. Primjerice, prema sadašnjim pravilima jedan madarski zastupnik dobio bi mjesecno 805 eura, a njegov austrijski kolega 8750 eura.
Nakon proširenja Europske unije za 74 milijuna stanovnika Europska unija ce imati 380 milijuna stanovnika. U najnovijem izvještaju statistickog ureda Europske unije, navedene su i zemlje s najvecim rastom stanovništva; to su kod starih clanica Irska, Španjolska i Portugal, a kod novih Cipar i Malta. Najmanji porast stanovništva bilježe Njemacka, Grcka i Danska, a kod novih clanica balticke države. Velik dio porasta stanovništva proizlazi iz migracija. Španjolska, Italija, Njemacka i Velika Britanija imaju najveci postotak useljavanja, a neke zemlje poput Grcke, Italije i Njemacke bez migranata osjetile bi znatan pad broja stanovništva.
Nakon oštrih kritika iz politike i gospodarstva Europsko je povjerenstvo obecalo da ostaje kod nacionalnog zaštitnog znaka poput "Made in Germany". Komisija trenutno ispituje uvodenje natpisa "Made in EU". Ukidanje zaštitnog znaka nije opcija, izjavila je glasnogovornica Europske komisije, vec se ispituju prijedlozi koje je medu ostalim uputila i talijanska vlada da se uvede oznaka podrijetla "Made in EU". Predstavnici njemacke vlade, oporbe i gospodarstva jednoglasno se zalažu za ocuvanje zaštitnog znaka "Made in Germany" koji je vec desetljecima širom svijeta sinonim za kvalitetu.
U potrazi za sponzorima za nizozemsko predsjedništvo Europskom unijom u drugoj polovici ove godine Vlada u Haagu nije bila do sada uspješna. Ocigledno je da nizozemske tvrtke ne žele imati posla s nizozemskim predsjedništvom. Radi se o ukupnim troškovima od 68 milijuna eura. Za razliku od Nizozemske treutna predsjedavajuca Irska vrlo lako je našla sponzore u vlastitoj zemlji posebice na podrucju transporta, troškova telefona i smještaja.
Bugarska ministrica za europske integracije Magleva Kuneva dovela je u pitanje clanstvo svoje zemlje u EU. Kuneva je navela da bi najvece prepreke mogli predstavljati gospodarski uvjeti koje EU postavlja vladi u Sofiji. Bugarska ministrica je priznala kako postoji opca želja Unije da primi Bugarsku u clanstvo, ali da za to ipak ne postoje stopostotna jamstva. Bugarska ministrica navodi i organizirani kriminal kao dodatni veliki problem na putu u punopravno clanstvo. Bugarska i Rumunjska žele do kraja 2005. godine potpisati sporazum o pristupu kako bi 2007. mogle uci u Uniju. Bugarska namjerava progovore s EU-om zakljuciti 1. svibnja ove godine.
U Europskom parlamentu se vode žestoke rasprave oko prihoda parlamentaraca, posebice nakon što je jedan njemacki pravnik razotkrio veliki porast primanja europskih zastupnika. Europski parlament se oko tog pitanja uoci proširenja nalazi u vrlo nezgodnoj situaciji, posebice zato što se žele izbjeci velike razlike u prihodima izmedu zastupnika starih i novih clanica. Primjerice, prema sadašnjim pravilima jedan madarski zastupnik dobio bi mjesecno 805 eura, a njegov austrijski kolega 8750 eura.
Nakon proširenja Europske unije za 74 milijuna stanovnika Europska unija ce imati 380 milijuna stanovnika. U najnovijem izvještaju statistickog ureda Europske unije, navedene su i zemlje s najvecim rastom stanovništva; to su kod starih clanica Irska, Španjolska i Portugal, a kod novih Cipar i Malta. Najmanji porast stanovništva bilježe Njemacka, Grcka i Danska, a kod novih clanica balticke države. Velik dio porasta stanovništva proizlazi iz migracija. Španjolska, Italija, Njemacka i Velika Britanija imaju najveci postotak useljavanja, a neke zemlje poput Grcke, Italije i Njemacke bez migranata osjetile bi znatan pad broja stanovništva.
Nakon oštrih kritika iz politike i gospodarstva Europsko je povjerenstvo obecalo da ostaje kod nacionalnog zaštitnog znaka poput "Made in Germany". Komisija trenutno ispituje uvodenje natpisa "Made in EU". Ukidanje zaštitnog znaka nije opcija, izjavila je glasnogovornica Europske komisije, vec se ispituju prijedlozi koje je medu ostalim uputila i talijanska vlada da se uvede oznaka podrijetla "Made in EU". Predstavnici njemacke vlade, oporbe i gospodarstva jednoglasno se zalažu za ocuvanje zaštitnog znaka "Made in Germany" koji je vec desetljecima širom svijeta sinonim za kvalitetu.
U potrazi za sponzorima za nizozemsko predsjedništvo Europskom unijom u drugoj polovici ove godine Vlada u Haagu nije bila do sada uspješna. Ocigledno je da nizozemske tvrtke ne žele imati posla s nizozemskim predsjedništvom. Radi se o ukupnim troškovima od 68 milijuna eura. Za razliku od Nizozemske treutna predsjedavajuca Irska vrlo lako je našla sponzore u vlastitoj zemlji posebice na podrucju transporta, troškova telefona i smještaja.
Oglas