Većina za novi Ustav Čilea | Politika | DW | 26.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Većina za novi Ustav Čilea

Čileanci su na referendumu velikom većinom glasali za reformu Ustava. Prema preliminarnim rezultatima 78 posto je glasalo za promjene Ustava koji potiče iz vremena diktature.

Čile će vjerojatno dobiti novi Ustav. Nakon prebrojavanja glasova na referendumu na 45 posto glasačkih mjesta, oko 78 posto birača je glasalo za. Referendum se smatra najvažnijim u Čileu od povratka demokracije prije 30 godina. 14,8 milijuna građana ove južnoameričke države je bilo pozvano da odluči o tome trebali li biti zamijenjen trenutno važeći Ustav iz 1980. godine, koji je napisan u vrijeme vojne diktature Augusta Pinocheta (1973. - 1990.).

Konzervativni predsjednik Sebastian Piñera je u obraćanju nakon zatvaranja glasačkih mjesta govorio o pobjedi demokracije i jedinstva. "Do sada nas je Ustav dijelio", rekao je on. Na Trgu Italija u glavnom gradu Santiago, kojeg od prosvjeda mnogi nazivaju Trgom časti, okupio se veliki broj ljudi koji je mirno slavio.

Masovni prosvjedi su doveli do referenduma

Brojni građanski pokreti i političke stranke ljevice i centra smatraju da je postojeći Ustav prepreka dalekosežnim socijalnim reformama. Piñera je pristao na održavanje referenduma nakon prosvjeda u zemlji prije godinu dana. Prosvjedi su započeli u listopadu 2019. godine kada je čileanska vlada najavila povećanje cijene karata u lokalnom javnom prijevozu za 30 pesosa (oko tri centa). U nasilnim sukobima između demonstranata i policije život je izgubilo više od 30 ljudi.

Sebastián Piñera

Predsjednik Sebastián Piñera: "Pobjeda demokracije i jedinstva"

Prvobitno je referendum bio planiran za travanj, ali je zbog korona-krize odgođen za listopad. Čileanci su morali odgovoriti i na pitanje tko treba izraditi novi Ustav: mješovita Skupština koju čine zastupnici i građani ili skupština građana sa 155 članova, sastavljena od podjednakog broja muškaraca i žena. U oba slučaja je predviđena kvota za predstavnike autohtonih grupa. Kada je riječ o ovom pitanju građani su najvećim dijelom podržali drugu varijantu: prema prvim preliminarnim rezultatima sa 79 posto. Skupština građana bi trebala biti izabrana u travnju 2021. godine, a o njenom prijedlogu Ustava bi trebao biti održan novi referendum 2022. godine.

Stari Ustav s brojnim nedostacima

Aktualni Ustav je stalno kritiziran zbog autoritarnog porijekla, jake centralizacije i ograničenog utjecaja građana. On ima ogromne nedostatke, kaže politolog Gabriel Negretto: "Nedostaju temeljna građanska prava, posebice za indogene grupe. Ustav je osim toga omogućio da država bude svedena na minimum i da socijalni sustav bude privatiziran."

Brojanje glasova u doba korone

Brojanje glasova u doba korone

Posljedice su neadekvatno javno obrazovanje i zdravstvo, visoki životni troškovi, oskudne mirovine i visok privatni dug. "Ne smije se zaboraviti da je neoliberalni Ustav donio Čileu znatan gospodarski procvat i omogućio pojavu nove srednje klase. Paradoks je u tome što su u velikoj mjeri upravo ti ljudi sada nezadovoljni i izlaze na ulice", kaže Negretto koji predaje na Papinskom katoličkom sveučilištu u Čileu i koji je radio kao savjetnik Ujedinjenih naroda.

Brojni Čileanci se, kako kaže Negretto, osjećaju iskorišteno. Neki od njih su radili sedam dana tjedno, ali su primijetili koliko malo dobivaju natrag od države, smatra ovaj politolog. "Država – dakle i demokratska vlada nakon Pinocheta – je propustila provesti dalekosežne reforme", kaže on.

Zagovornici novog Ustava sada žele ojačati socijalnu ulogu države te propisati osnovna prava na rad, zdravstvenu skrb, obrazovanje i pitku vodu kao i priznanje indogenih naroda.

(afp, dpa, rtre)

Preporuka uredništva