Veći angažman Njemačka unutar Inicijative tri mora | Politika | DW | 06.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Veći angažman Njemačka unutar Inicijative tri mora

Njemačka sve više postaje svjesna važnosti Inicijative tri mora. Zato je na sastanak zemalja članica te inicijative u Ljubljani, koju su 2015. osnovale Hrvatska i Poljska, sada je otputovao i njemački predsjednik.

Prošlogodišnja konferencija Inicijatiove tri mora u Bukureštu

Prošlogodišnja konferencija Inicijatiove tri mora je održana u Bukureštu

Tri mora su Baltičko, Jadransko i Crno. 2015. su Poljska i Hrvatska osnovale savez koji čini dvanaest zemalja istočnog dijela Europske unije – od Estonije na sjeveru, do Hrvatske na jugu i Rumunjske i Bugarske na istoku. Sve zemlje su to članice Europske unije.

Cilj Inicijative je veća suradnja, posebno u sferi infrastrukture, energetike i sigurnosti. Te zemlje žele biti manje zavisne od Rusije kada je riječ o opskrbi energijom, a uz to smatraju i da se unutar EU ne vodi dovoljno računa o njihovim interesima.

Infografik Drei-Meere-Initiative

Postoje određeni ekonomski razlozi zbog kojih je njihov politički utjecaj relativno slab: zemlje okupljene oko Inicijative tri mora doduše čine oko četvrtinu teritorije i četvrtinu stanovništva EU, ali njihov udio u bruto društvenom proizvodu iznosi samo deset posto.

Zajedničkim snagama, takva je procjena, one mogu više postići u Bruxellesu. Uostalom, one žele i bolju prometnu umreženost. Jer, kako kaže politikolog Kai-Olaf Lang iz berlinske zaklade Znanost i politika (SWP): „Za razliku od istočno-zapadnih veza, nedostaju nam južno-sejverni prometni koridori."

Spor oko Sjevernog toka 2

Berlin donedavno nije bio zainteresiran za tu inicijativu, promatrao ju ječak s izvjesnom dozom nepovjerenja. Njemačka vlada se bojala da bi zbog te Inicijative moglo doći do većih podjela na istok i zapad unutar EU – koje su već i sada prilično velike, primjerice kada se radi o politici prema migrantima i izvbjeglicama. A do posebno žestokog spora između Berlina i zemalja članica Inicijative došlo je u vezi s plinovodom Sjeverni tok 2, kojim bi, preko Baltičkog mora, u Njemačku trebala biti dopremana još veća količine ruskog plina.

Sastanak Inicijative tri mora u Varšavi 2017. - Kolinda grabar-Kitarović, Andžej Duda i Donald Trump

Uz glavne inicijatore - Dudu (Poljska) i Hrvatsku (Grabar-Kitarović) sastanku 2017. u Varšavi je bio i Donald Trump.

Kada se u lipnju 2017. godine na drugom sastanku Inicijative tri mora pojavio i Donald Trump, on se otvoreno pozicionirao protiv Njemačke kada je riječ o pitanju plina. Predsjednik SAD je kritizirao Berlin tvrdnjom kako postaje energetski sve više zavisan od Rusije. Pritom SAD imaju svoje jasne ekonomske interese: one istočnu Europu vide kao potencijalno tržište za svoj ukapljeni plin kojeg zahvaljujući tzv. frackingu imaju u izobilju.

Njemačka više ne želi biti samo promatrač

Stručnjak za vanjskopolitička pitanja njemačke Demokršćanske stranke (CDU) Roderich Kiesewetter, iz tog spora zaključuje sljedeće: „To je bio jasan signal da bi ubuduće nacionalne, pa i ekonomske projekte najprije trebalo usuglasiti s EU-partnerima. Nažalost, prije toga nije iskorišteno vrijeme kako bi se smanjilo nepovjerenje".Spor u vezi plinovoda Sjeverni tok 2 „jasno pokazuje koliko je energetska politika važna za povezanost EU. Istočni Europljani su vrlo osjetljivi kada je riječ o toj temi i Njemačka to mora ozbiljno shvatiti."

Kai-Olaf Lang iz berlinske zaklade Znanost i politika (SWP)

Kai Olaf-Lang: neformalni savezi uvijek imaju i geostratešku dimenziju

To je bio poziv za još jednu vrstu buđenja. U Berlinu su u međuvremenu shvatili da nisu samo Amerikanci ti koji se zbog geostrateških razloga pojačano zanimaju za tu regiju. Sve prisutnija je i Kina sa svojim investicionim ofanzivama – a i Rusija slijedi svoje strateške interese.

Zbog bliskih ekonomskih veza sa zemljama Inicijative, Njemačka više ne želi stajati po strani. Kai-Olaf Lang smatra da Njemačka napušta ulogu posmatrača „zato jer zna da infrastrukturni projekti imaju i vanjskopolitičku dimenziju".

Berlin mijenja kurs

Još prošle godine Berlin je napravio zaokret: ministar vanjskih poslova Heiko Maas je sudjelovao na trećoj konferenciji Inicijative tri mora u Bukureštu. U duhu „nove istočne politike" kancelara Williya Brandta iz sedamdesetih godina, Maas je rekao da Njemačka želi biti bude „graditelj mostova i moderator u duhu europskog jedinstva".

Demokrščanski političar Roderich Kiesewetter

Roderich Kiesewetter: važna je koordinacija unutar EU

Maas se čak založio i za punopravno članstvo Njemačke u toj grupi zemalja. Reakcije su međutim bile podijeljene. Dok je domaćin sastanka, rumunjski predsjednik Klaus Johanis pozdravio tu želju, poljski premijer Mateuš Moravjecki taj predlog je ignorirao. A Njemačka bi se Inicijativi mogla priključiti samo ukoliko bi sve zemlje bile za to.

I EU pokazala zanimanje

Sada Njemačka vlada još više podiže značaj četvrtog sastanka u Ljubljani, jer na njemu sudjeluje i predsednik Frank-Walter Steinmeier. A za Inicijativu se sve više zanima i Europska unija. Zajedno s Maasom, prošle godine u Bukureštu je bio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji će doći i ove godine.

To je znak da Europska komisija u Inicijativi ne vidi konkurenciju EU. Juncker podržava i njemačku želju da joj se priključi. Lang međutim smatra: „Njemačka vjerojatno neće postati punopravna članica Inicijative, jer bi to promenilo karakter same Inicijative." Ali Berlin svakako signalizira spremnost na suradnju.

Pomoć financijskog fonda

Do sada je, smatra Lang, bilanca Inicijative tri mora prilično skromna. Suradnja zemalja bila je „nejasna" i „konkretno se nije desilo mnogo toga". To bi se međutim moglo promijeniti osnivanjem fonda koji bi trebao financirati zajedničke infrastrukturne projekte. Taj fond postoji tek nekoliko dana i njime upravljaju Poljska, Rumunjska i Češka. Financijski obim za sada iznosi oko 500 milijuna eura, a cilj je da ukupna veličina fonda dosegne četiri do pet milijardi eura.

Polaganje cijevi u mora za plinovod Sjeverni tok 2

Izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 je veliki kamen spoticanja u odnosima Njemačke s jedne te Poljske i baltičkih zemalja s druge strane

Tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća već je postojala slična želja o formiranju Inicijative koju bi predvodila Poljska. Savez više zemalja između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora trebao je imati geostrateški karakter i biti zaštita s jedne strane od Sovjetskog Saveza u kojem je tada vladao Josif Visarionovič Staljin, a s druge od nacionalsocijalističke Njemačke pod Adolfom Hitlerom. Međutim, te povijesne i geostrateške paralele za sadašnje osnivače Inicijative tri mora ne igraju nikakvu ulogu – oni prije sv ega naglašavaju njen privredni značaj.

Iako inicijatori to negiraju Kai-Olaf Lang smatra da takvi neformalni savezi uvijek imaju i „geostratešku dimenziju". Berlin je to shvatio, posebno zato što se Kina i Rusija sve više zanimaju za tu regiju. Politikolog zaključuje: „Time u EU i Njemačkoj raste svijest o važnosti tog dela Europe."

Preporuka uredništva