Već 2,6 milijuna Nijemaca na ″skraćenom″ radnom vremenu | Gospodarstvo | DW | 19.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Posljedice pandemije

Već 2,6 milijuna Nijemaca na "skraćenom" radnom vremenu

"Skraćeno radno vrijeme", makar je to često i "nikakvo" radno vrijeme, i dalje se širi Njemačkom: sad već 31% poduzeća koristi taj oblik potpore, a u nekim sektorima je to čak 90%.

Samo par radnika na traci u Volkswagenu

Radi se još samo "pomalo"...

U ovo doba pandemije se Kurzarbeit (skraćeno radno vrijeme) pretvorio u glavni oblik državne potpore i zaposlenima i tvrtkama da se tim ljudima ne mora dati otkaz. Jer tu se zaposlene ne šalje kući tek možda koji dan u mjesecu, nego jedva ima razloga da oni uopće dolaze na posao. Usprkos tome i kako je odlučeno prošlog ožujka, onda Zavod za zapošljavanje pokriva njihove doprinose, a onda i poslodavcu nadoknađuje Kurzarbeitgeld (naknada za skraćeno radno vrijeme) koji on plaća zaposlenom. To je u pravilu 60 do 67% osnovne plaće koju bi primao da radi puno radno vrijeme.

Tvrtka naravno mora ispunjavati uvjete za takav oblik potpore, ali u ovo doba korone očito poslodavcima nije teško dokazati kako su u nevolji: prema ispitivanju ekonomskog instituta Ifo i kako prenosi Augsburger Allgemeine, u prosincu je 28% njemačkih tvrtki na taj način svoje zaposlene poslalo kući, u siječnju je to naraslo na 31%. U apsolutnim brojkama se tek vidi pravi razmjer: broj zaposlenih na „skraćenom" radnom vremenu je porastao za oko 400.000 građana na sad već oko 2,6 milijuna – barem teoretski zaposlenih u ovoj zemlji.

Uvjeti za skraćeno radno vrijeme

Postoje uvjeti koje tvrtke moraju ispunjavati kako bi imale pravo tražiti potporu za "skraćeno radno vrijeme". Ali u ovo doba pandemije jedina alternativa je stečaj - i otkazi.

Džepovi su prazniji

Naravno, velika je razlika i po sektorima: najdublja dolina suza su i dalje turistički uredi i turoperatori - tamo u čak 90% tvrtki nema posla za njihove zaposlene. Jedva je bolje u gastronomiji gdje je 86% tvrtki zatražilo takav oblik potpore. U maloprodaji - ali i u automobilskoj industriji je to otprilike polovica tvrtki. Jedini gospodarski subjekti koji praktično nikad nisu zatražili takvu potporu su porezni savjetnici, odvjetnički uredi i uredi za reviziju. Kako se čini, oni tek u ovo doba korone imaju posla preko glave.

No takvi - barem nekakvi prihodi zaposlenih u tolikom razmjeru su već doveli do mjerljivog pada prihoda zaposlenih: prvi put još od krizne godine 2007. je prihod zaposlenih pao za 0,6% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, javlja njemački Statistički ured. Ako se tome doda i stopa poskupljenja od oko 0,5%, onda je to već nešto što se osjeća u kupovnoj moći građana.

Kovanice u novčaniku

Korona je već počela ostavljati traga na kupovnoj moći čitave zemlje

A kakva će mi biti mirovina?

I Statistički ured vjeruje kako je "zasluga" za tako prazniji džep upravo to skraćeno radno vrijeme koje on ne računa na drugačiji način nego "običan" prihod. No to nije jedina posljedica koju će ostaviti ova pandemija na računima građana: u takvom obliku potpore su smanjeni i doprinosi za mirovinsko osiguranje tako da će to ostaviti "rupu" na izračunu mirovine kad za to dođe vrijeme.

Naravno, praznina bi bila kud i kamo veća da su te tvrtke morale u stečaj i svima zaposlenima dale otkaz. Ovako, njemačkom Savezu mirovinskog osiguranja je svejedno, plaćaju li tvrtke i zaposleni te prinose ili država, makar i nešto manje preko Zavoda za zapošljavanje. Tako je ispalo da je i prihod tog Saveza u prošloj godini čak porastao za 0,9% na oko 224 milijarde eura, prenosi agencija dpa.

aš(agencije)