Vanjska politika kao tema predizborne kampanje | Politika | DW | 26.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Vanjska politika kao tema predizborne kampanje

Koje vanjskopolitičke predodžbe imaju najvažnije političke stranke u Njemačkoj za savezne parlamentarne izbore? Evo što stoji u stranačkim programima.

Klima

Savez koji čine Kršćansko-demokratska unija (CDU) i njezina bavarska sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU) želi uz zaštitu klime zadržati industrijsko stanište Njemačke. Pritom kršćanski demokrati žele cilj klimatske neutralnosti postići „znatno prije sredine stoljeća“. Nade polažu u „inovativne tehnologije i gospodarske investicije". Za razliku od predsjednika CDU-a i kancelarskog kandidata Unije Armina Lascheta šef CSU-a Markus Söder zalaže se za napuštanje korištenja ugljena već 2030., a ne kako je dogovoreno 2038.

Socijaldemokrati teže klimatskoj neutralnosti do 2045. godine. Do 2040. bi trebalo prijeći na proizvodnju struje isključivo iz obnovljivih izvora. Sve javne zgrade trebale bi biti opremljene solarnim postrojenjima. Njemačka bi trebala postati vodeća zemlja u korištenju vodikovih gorivnih članaka.

Zeleni bi htjeli Njemačku učiniti klimatski neutralnom već 2030. Ministarstvo za zaštitu okoliša ubuduće bi trebalo imati pravo veta i moći zaustaviti svaki zakon koji nije u skladu s Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. godine. Izlučivanje ugljičnog dioksida Zeleni žele učiniti znatno skupljim preko europskog sustava za trgovanje emisijskim certifikatima.

I FDP (liberali) kod zaštite klime nade polaže prije svega u tržište i tržišno natjecanje. Liberali se protive zakonskom propisivanju tehnologija, primjerice kod električnog automobila. I FDP želi smanjiti izlučivanje za klimu štetnih plinova prije svega kroz trgovanje certifikatima.

Alternativa za Njemačku (AfD) načelno sumnja da je čovjek odgovoran za klimatske promjene. Ona želi otkazati Pariški sporazum o zaštiti klime. Po njezinim predodžbama struju bi se i dalje trebalo proizvoditi iz kamenog i smeđeg ugljena, a i dalje bi trebale raditi i atomske elektrane.

Ljevica se zalaže za „socijalno-ekonomsku promjenu sustava“, jer uništavanje okoliša se ne može odvojiti od „socijalnih prilika u kapitalizmu“, smatra Ljevica. Korištenje javnog prometa bi po mogućnosti trebalo biti besplatno. Poduzeća za opskrbu energijom trebala bi biti u državnom vlasništvu i imati obvezu rada za opće dobro.

Migracija

CDU je pod vodstvom Angele Merkel najkasnije 2015. postao iznenađujuće sklon migraciji. Izborni program ove stranke ipak zvuči defenzivnije. Migracija bi se trebala odvijati kontrolirano i prema jasnim pravilima. „Odbacujemo useljavanje kako bi se koristilo socijalne sustave“, kažu u CDU-u. Počinitelje kaznenih djela bi CDU dosljedno protjerivao. S druge strane ljudi s migracijskom pozadinom bi trebali imati sve mogućnosti sudjelovanja u društvu „ako dijele naše vrijednosti, pridržavaju se naših zakona i govore našim jezikom".

SPD se prikazuje velikodušnijim. Zalaže se za lakše dodjeljivanje više državljanstava, useljavanje članova obitelji doseljenika SPD bi ponovo olakšao. Primjerice pravo useljavanja bi trebala dobiti braća i sestre maloljetnih migranata koji su u Njemačku došli bez pratnje.

Zeleni Njemačku vide kao „raznoliko useljeničko društvo“. Zalažu se za zakon o useljavanju s novim mogućnostima za radnu i obrazovnu migraciju. Poduzeća koja obrazuju ili zapošljavaju izbjeglice trebala bi dobivati poticaje.

I liberali Njemačku vide kao useljeničku zemlju, ali žele više nego druge stranke voditi računa o njemačkim gospodarskim interesima. Šef te stranke Christian Lindner rekao je u srpnju za Münchener Merkur: „MI trebamo marljive ruke i pametne glave doseljenika koje ćemo mi odabrati.“ FDP želi prihvaćanje zakona o useljavanju s kriterijima kao što su razina izobrazbe, znanje jezika i potreba za stručnjacima.

AfD je daleko najkritičnija stranka prema useljavanju. Ona želi ponovo azil regulirati na nacionalnoj razini, a ne na europskoj i osigurati njemačke granice protiv ilegalnog prelaska granice. Azil trebaju dobiti samo oni ljudi za koje Bundestag kaže da im je potrebna zaštita i čija kulturna pozadina je spojiva s „njemačkim vrijednosnim i društvenim poretkom".

Ljevica zahtijeva da se ljudima iz ratom zahvaćenih područja osigura legalna i sigurna mogućnost bijega. Osim toga Ljevica se zalaže za pravo ostanka svih koji su došli u Njemačku i time ide dalje nego Zeleni koji su skloni migraciji.

Europa

CDU i CSU žele da što prije ponovo na snagu stupe kriteriji stabilnosti financija i gospodarstva koji su izvan snage stavljeni zbog korona-pandemije. Zajedničko zaduživanje uvedeno zbog korone ne bi više trebalo prakticirati. „To nije ulazak u uniju dugova – i ne smije to nikad postati", stoji u izbornom programu.

Kod SPD-a kažu: „Umjesto vraćanja na politiku štednje iz prošlosti ostajemo kod zajedničke investicijske politike Europe, započete u korona-krizi.“ Cilj je stvarna fiskalna, gospodarska i socijalna unija. Osim toga trebale bi biti uvedene minimalne europske satnice.

Zeleni žele znatno ojačati ulogu Europskog parlamenta. Građani drugih članica Europske unije trebali bi ubuduće moći sudjelovati na pokrajinskim izborima. Ekološka i klimatska preobrazba Europske unije trebala bi uspjeti uz pomoć javnih investicija.

Liberali idu osobito daleko u svojim predodžbama europske politike. Zalažu se za prihvaćanje Europskog ustava. Time bi bio stvoren temelj za „federalnu i decentralno uređenu europsku saveznu državu", stoji u programu ove stranke.

I Ljevica se u svom izbornom programu zalaže za Ustav EU-a. Smatra da bi bogatstvo u Europskoj uniji moralo biti podijeljeno odozgor prema dolje. Konkretni zahtjevi su minimalni porez za poduzeća u cijeloj Europi i zajednički minimalni standardi za oporezivanje velike imovine.

I kod europske politike AfD ide radikalno drukčijim putem. Po njegovom programu bi Njemačka trebala napustiti EU. U obrazloženju se kaže da je EU posljednjih godina „znatno napredovao prema transformaciji u super-državu s planskim gospodarstvom“. Smatraju također da je euro kao jedinstvena valuta doživio neuspjeh.

Obrana i savezi

CDU i CSU podupiru cilj NATO-a da svaka članica troši za obranu dva posto svoga BDP-a. Njemačka je trenutno na oko 1,5 posto. Kršćanski demokrati se zalažu također za stvaranje zajedničke europske vojske – ali na račun NATO-a. Broj vojnika u Bundeswehru trebao bi biti povećan sa sadašnjih 184.000 na 203.000. Njemačko-francusko prijateljstvo je jako važno za Njemačku, kažu u CDU-u i CSU-u.

SPD je kritičniji kod cilja NATO-a od dva posto, ali želi u svakom slučaju bolje opremiti njemačku vojsku kako bi ona udovoljila odgovornosti kao pouzdan partner u Europi i NATO-u. SPD podržava, kao i Unija, plinovod Sjeverni tok 2, koji vodi iz Rusije u Njemačku kroz Baltičko more.

Zeleni u nekim točkama zagovaraju potpuno drukčiju politiku od CDU-a. Smatraju da bi Njemačka trebala biti slobodna od atomskog oružja. Cilj NATO-a od dva posto BDP-a Zeleni odbacuju kao i Sjeverni tok 2.

FDP smatra da bi Njemačka trebala igrati važniju ulogu na međunarodnoj razini. U tu svrhu bi trebalo biti uspostavljeno Vijeće za nacionalnu sigurnost. FDP osim toga zagovara stvaranje europske obrambene unije.

AfD bi se puno više približio Rusiji i smanjio napetost s Moskvom unatoč aneksiji ukrajinskog poluotoka Krima. AfD zahtijeva za Njemačku stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. Bundeswehr bi trebao biti čisti obrambeni savez, a njemačka vojska bi mogla biti angažirana samo u članicama NATO-a. AfD odbacuje angažman njemačke vojske kao onaj u Afganistanu ili Maliju.

Ljevica je kod pitanja obrane radikalna. Zalaže se za raspuštanje NATO-a i uspostavu kolektivnog sigurnosnog sustava u koji bi bila uključena i Rusija. Sve strane vojne baze u Njemačkoj trebale bi biti zatvorene.

Vanjska trgovina

Unija se zalaže za multilateralizam, već i zato što u Njemačkoj svako četvrto radno mjesto ovisi o izvozu. CDU i CSU žele ojačati Svjetsku trgovinsku organizaciju WTO. Pregovori o slobodnoj trgovini sa SAD-om trebali bi što je prije moguće biti nastavljeni.

Kod pitanja trgovine SPD naglašava održivost. Kod trgovine poljoprivrednim proizvodima SPD se zalaže za partnerstvo s malim i ekološkim proizvođačima. Izvoz njemačkog oružja SPD bi htio jače regulirati.

Zeleni žele trgovinu jače orijentirati na zaštitu klime i održivost. Poticaje bi trebale dobivati industrije koje više vode računa o zaštiti okoliša i uvjetima života. Na razini EU-a bi trebala biti progurana zabrana uvoza agrarnih proizvoda koji su nastali uz ilegalno krčenje šume ili kršenje ljudskih prava.

FDP je klasična stranka slobodne trgovine. Shodno tomu zalaže se za sklapanje daljnjih ugovora o slobodnoj trgovini. O pitanju plinovoda Sjeverni tok 2 trebalo bi biti odlučeno na europskoj razini, smatra FDP.

AfD u trgovinskoj politici teži prisnijim odnosima s Rusijom i Kinom. Ostaje kod plinovoda Sjeverni tok 2 i želi okončati sankcije protiv Rusije. Ovoj stranci je važna i prisnija suradnja s Kinom. U programu stoji: „S projektom 'Novog puta svile' Kina je pokrenula projekt stoljeća“, u kojem bi Njemačka trebala ofenzivno sudjelovati.

Ljevica odbacuje ugovore o slobodnoj trgovini EU-a s trećim državama kao što su TTIP, CETA i Mercosur. Umjesto toga ona se zalaže za, kako kaže, korektnije sporazume o suradnji. Izvoz oružja iz Njemačke bi načelno trebao biti zabranjen, smatra Ljevica.