1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Uvijek ćeš biti naša meta“

Sabrina Pabst
30. ožujka 2017

Prisluškivanje telefona, praćenje, čak i prijetnje smrću. Ima li Erdogan preko turske tajne službe moć i u Njemačkoj? Yüksel Koc se našao na meti i od tada se nigdje ne osjeća sigurnim.

https://p.dw.com/p/2aIBw
Symbolbild Überwachung, Spionage, Bespitzelung
Foto: Kai Remmers/dpa/picture alliance

„Bolje bi bilo da smo se negdje sastali", kaže Yüksel Koc na početku razgovora. „Mislim da mi prisluškuju telefon." Telefonski razgovor traje manje od deset minuta. Koc (52) je kurdski dužnosnik i aktivist u nekoliko kurdskih udruženja. Između ostalog je i jedan od predsjednika Kongresa demokratskog društva Kurda u Europi. Živi inače u Bremenu, ali zbog trenutne situacije nikada nije više od dva ili tri dana na istom mjestu.

Njegove optužbe su teške: on smatra da turska obavještajna služba planira njegovo ubojstvo. Dobiva prijeteće telefonske poruke. Recimo: „Uvijek ćeš biti naša meta, sve dok ne budeš mrtav." To znači, kaže, „da su poslali ubojice u Njemačku da me eliminiraju."

Što se dogodilo?

Sudeći po istraživanjima njemačkih medija, turski agenti su duže vrijeme pratili dvojicu kurdskih aktivista – Yüksel Koc je jedan od njih. Jedna svjedokinja je došla do dokumentacije koja jasno pokazuje da je jedan agent planirao ubiti dvojicu Kurda. Te dokumente je predala njemačkim javnim servisima NDR i WDR. Koc je također dobio tu informaciju i proslijedio ju njemačkom državnom odvjetniku i saveznoj kriminalističkoj policiji. „U dokumentima je naznačeno i to kako me mogu ubiti", kaže Koc. Jedan agent je o njemu redovito informirao turske vlasti. „Svaki moj pokret – gdje sam, što radim…" Koc tvrdi da je agent bio „maskiran" kao novinar: „Čovjek je tri puta sa mnom radio intervju."

Deutschland Köln türkisches Generalkonsulat Referendum
Yüksel Koc strahuje za životFoto: DW/S. Pabst

U prosincu je navodni agent uhićen. „Konačno su ga uhitili. Konačno", kaže Koc s olakšanjem. Savezni državni odvjetnik preuzeo je istragu zbog aktivnosti tajne službe. Još dvojica osumnjičenih i dalje su na slobodi.

Praćenje vladinih protivnika

Slučaj Koc je aktualniji nego ikada. Kao što je sada otkriveno, na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu šef turske tajne službe predao je šefu njemačke tajne službe spisak s imenima 300 pojedinaca i 200 škola i udruženja koja su bliska pokretu Erdoganovog protivnika Gülena. Glasnogovornik kriminalistčkog ureda Sjevernog Porajnja i Vestafalije potvrdio je za DW da je njemačka policija – iz sigurnosnih razloga – kontaktirala ljude s popisa. U međuvremenu je Savezno državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv nepoznatih pripadnika turske obavještajne službe MIT.

Od državnog udara u srpnju MIT je očigledno intenzivirao aktivnosti, ocjenjuje stručnjak za tajne službe Erich Schmidt-Eenboom za DW. Na meti su organizacije bliske Radničkoj stranci Kurdistana (PKK), pristaše prosvjeda na trgu Gezi u Istanbulu, a poslije pokušaja državnog udara i Gülenove pristaše, kao i drugi oporbenjaci.

Aparat velik kao BND

Turska tajna služba MIT ima oko 8.000 stalno zaposlenih, procjenjuje Schmidt-Eenboom. To je otprilike veličina njemačke tajne službe. „Skoro 800 agenta aktivno je u Europi, od kojih je 400 u Njemačkoj." Oni su zaposleni po turističkim agencijama i bankama, kao tumači i prevoditelji za njemačke vlasti ili u džamijama.

Demonstration Paris Frankreich Erschiessung kurdische Frauen
Kurdski prosvjedi u Parizu zbog ubojstva tri kurdske aktivisticeFoto: dapd

„MIT prije svega želi širiti atmosferu straha", smatra Schmidt-Eenboom. Od napada na tri kurdske aktivistice u Parizu 2013. godine, kurdske zajednice su u stanju pripravnosti. Istraga u Francuskoj je navodno dokazala da iza ubojstva stoji MIT. Ta ubojstva za sada ostaju nerasvijetljena, jer je osumnjičeni preminuo u pritvoru.

Suradnja tajnih službi

Schmidt-Eenboom tvrdi da organizacije bliske PKK-u prate i njemačke tajne službe. PKK se u Europi smatra terorističkom organizacijom i zato je zabranjena. Ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri njemačke i turske tajne službe razmjenjuju informacije. S obzirom na islamističku terorističku prijetnju, njemačke službe prisiljene su na suradnju s kolegama iz Turske, kaže Schmidt-Eenboom.

No nakon što je postalo poznato da je turski MIT špijunirao turske građane u Njemačkoj, njemačke tajne službe turskim kolegama više ne daju informacije o Kurdima i oporbenjacima. „Kada je 2014. postalo poznato da MIT možda podržava 'Islamsku državu' u Siriji, nekada intenzivna suradnja brzo je smanjena", tvrdi Schmidt-Eenboom.

Yüksel Koc neće dopustiti da ga zastraše: „Unatoč svemu, ja i dalje radim svoj posao. Država se brine za moju sigurnost." Ali on se ipak ne osjeća sigurnim.