Ususret zapadnobalkanskom samitu u Berlinu | Politika | DW | 23.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Ususret zapadnobalkanskom samitu u Berlinu

U Berlinu se sljedećeg ponedjeljka održava samit o zapadnom Balkanu. Glavna tema bi trebala biti rješenje odnosa Srbije i Kosova. Kakva su očekivanja u Beogradu?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svakodnevno daje poneku izjavu o Kosovu, u kojima je kako vrijeme odmiče sve manje optimizma. Predsjednik Srbije tako tvrdi kako ima utisak „da su svi u regiji, Europi i svijetu sahranili bilo kakvu šansu za bilo kakav sporazum".

Srbija je po njegovim riječima učinila sve da dođe do nekakvog kompromisa, i ta izjava je praktično pojašnjenje svega onoga što je Aleksandar Vučić izrekao pred svojim stranačkim kolegama na Glavnom odboru Srpske napredne stranke (SNS) krajem prošlog tjedna.

Predsjednik SNS je i tu priliku iskoristio kako bi naglasio „da će se od Beograda „tražiti da priznamo Kosovo a da ne dobijemo ništa", i kako u Berlinu očekuje „početak zahtjeva za novi format, gdje bi cilj trebala biti puna neovisnost, a da Srbija ne dobije ništa".

Beogradski mediji već danima naglašavaju kako će regionalna konferencija u Berlinu biti mjesto na kojem će Srbija dobiti nekakve ultimatume i planove na koje će morati pristati. Potpuno drugačiji stav iznosi predsjednik Kosova Hashim Thaci, koji kaže da u Berlinu neće biti nikakvog plana za sporazum Beograda i Prištine, i da skup nema nikakvu tajnu agendu.

Thacijeva izjava se slaže i s viješću Reutersa proteklog vikenda koji, pozivajući se na „vladine krugove" u Berlinu piše kako u ponedjeljak u Berlinu neće biti predstavljen „nikakav novi plan" nego da su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron predsjednike država i vlada šest zemalja zapadnog Balkana plus EU članice Hrvatsku i Sloveniju „pozvali na večeru" kako bi praktički blokirane pregovore između Beograda i Prištine pomakli s mrtve točke. Radi se također, kako se nadalje prenosi, i o „ponovnom preuzimanju inicijative" od strane EU-a.

Srbijanski mediji pak prenose pisanje nekih zapadnih medija, poput bečkog Standarda, koji navode da će se u Berlinu zapravo „sahraniti" ideja o promjeni granica po etničkom principu, i da će Njemačka predložiti specijalan status za sjever Kosova. Beograd u svakom slučaju očekuje da dobije „nešto", a ta ideja je usko povezana s nekim teritorijalnim očekivanjima.

Insistiranje da se dobije „nešto" je već duže vrijeme i okosnica izjava srpskih vlasti. Sa druge strane je sve glasnije protivljenje pojedinih zapadnih zemalja ideji korekcije granica, i uspeh berlinske konferencije će očito zavisiti od procjene sudionika, prije svega Srbije, jesu li dobili „nešto" ili „ništa".

Kosovo je europski problem?

Kosovo Serbien l Alltag in Mitrovica - Ibar-Brücke (DW/J. Djukic-Pejic)

Rješenje za status Mitrovice?

„Mislim da je cilj berlinske konferencije da se održi čitava ideja razgovora Beograda i Prištine, koji su sada potpuno prekinuti", ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za europske poslove u Beogradu. „Problem Kosova zbog europskih izbora također neće biti u fokusu Europske unije (EU) bar do jeseni", dodaje Beširi, i ističe da „možemo očekivati da će Francuska snažno podržati njemačko protivljenje razgraničenju ili korekciji granica. To može biti i jedna vrlo snažna poruka da će se problem Kosova rješavati u Europi, jer je to njeno dvorište, a ne u Washingtonu".

Politički analitičar iz Beograda Dragomir Anđelković smatra da će se, osim općih mjesta o sporoj ali dostižnoj europskoj perspektivi zapadnog Balkana, u Berlinu promovirati i unutarnja politika EU-a. „U tom smislu će Merkel i Macron poslati poruku kako imaju inicijativu, i da bez obzira na kritike oni drže stvari pod kontrolom na Kosovu, i da tu spornu oblast ne prepuštaju ni Americi ni Rusiji", kaže Anđelković.

Suština priče o specijalnom statusu za sjever Kosova je pokušaj da se pronađe neko prijelazno rješenje, koje bi omogućilo Kosovu napredak ka međunarodnim organizacijama, potencijalno možda i ka članstvu u Ujedinjenim narodima, ističe Naim Leo Beširi. „Srbija bi sa druge strane možda dobila neke ekonomske povlastice, ili ubrzan napredak ka EU. Francuska trenutno nema previše entuzijazma za taj ubrzani put, i tu bi možda moglo doći do nekog dogovora Njemačke i Francuske", kaže Beširi.

EU članstvo- slaba nagrada

To „nešto" što bi Srbija trebala dobiti zauzvrat, ili nekakva nagrada, bar za sada djeluje nedovoljno. Srbija očito pod „nešto" tumači samo neke teritorijalne ustupke, i europske integracije se u tom pogledu ne vide kao neka posebna nagrada. Naim Leo Beširi navodi tako rezultate istraživanja Instituta za europske poslove iz ožujka ove godine: „Na pitanje jeste li za priznanje Kosova ukoliko bi to značilo brže učlanjenje Srbije u EU čak 78 posto ispitanika se tome protivi. To znači da za građane Srbije to nije baš dovoljno uvjerljiva nagrada", napominje Beširi.

Percepcija jednog dijela srpske političke javnosti i stav EU-a je da su europske integracije neka velika i privlačna nagrada, dodaje Dragomir Anđelković: „Kao euroskeptik ne mislim da je nastavak kursa europskih integracija neka nagrada, jer ne mislim da ovakva Europska unija ima neku perspektivu. Ali, iz njihovog ugla nastavak eurointegracija je dovoljna nagrada", primećuje Anđelković.

Beograd se ne predaje

Brüssel EU-Kommission | Hashim Thaci, Federica Mogherini & Aleksandar Vucic (Europäische Kommission)

Glavni cilj je nastaviti pregovore: Vučić, Mogherini i Thaci u Bruxellesu prošle godine

Kako bi stvari krenule naprijed u bilo kom smislu potreban je nastavak dijaloga Beograda i Prištine. Taj proces prije svega koče carinske pristojbe Prištine, koje su i dalje na snazi, a srpski državni vrh najavljuje i neke nove poteze na tu temu. Aleksandar Vučić kaže da će nakon 6. svibnja uslijediti odgovor Beograda ukoliko carine ne budu ukinute. Predsjednik Srbije je tome dodao kako se na Srbiju vrši pritisak da se dijalog nastavi i bez ukidanja prištinskih nameta.

Kosovo okončava političke karijere

Specijalni status sjevera Kosova, koji dobiva na aktualnosti, za Dragomira Anđelkovića je nejasan potez, jer svaki specijalni status podrazumijeva kosovsku neovisnost. „Srbija sigurno neće prihvatiti kosovsku neovisnost, osim ako bi se radikalno pristupilo nečemu što je težak kompromis- a to bi opet podrazumijevalo ozbiljnu podjelu Kosova, koja sigurno ne bi obuhvaćala samo sjever. U krajnoj liniji, specijalni status sjevera bio bi manje od Zajednice srpskih općina (ZSO). Ona je podrazumijevala širu autonomiju i za Srbe južno od Ibra", skreće pažnju Anđelković.

Naim Leo Beširi također ocjenjuje da je teško očekivati da će Srbija ikada priznati neovisnost Kosova, bez da nešto ne dobije:„Sada je pitanje koliko će političke elite imati snage kako bi trajno riješile ovaj problem. Svi su pokazatelji da i Beograd i Priština žele odugovlačiti ovaj proces. Što se tiče srpskih vlasti, mislim da to ne žele riješiti, jer bi to potencijalno značilo kraj njihove političke karijere. Podsjećam da je svaki čelnik od uvođenja višestranačja nestao s političke scene kada se na ovaj ili onaj način bavio pitanjem Kosova", kaže Beširi.

 

Preporuka uredništva