Ustavne izmjene (4. dio)

Izglasavanju ustavnih promjena prethodila je burna rasprava i glasanje o izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojima su pripadnici nacionalnih manjina, koje čine manje od 1,5 posto ukupnog broja stanovnika, dobili dodatno pravo glasa.

Male manjine će na idućim parlamentarnim izborima imati opće biračko pravo za stranačke liste te posebno pravo glasa za zastupnike svoje manjine u Saboru. Srpskoj su zajednici zajamčena tri zastupnika u Saboru, a birati će ih temeljem općeg biračkog prava. Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina dobile su pravnu osobnost, dok će za Srbe funkciju koordinacije obavljati Srpsko narodno vijeće. Vlada je predložila da funkciju koordinacije dobije i Zajedničko vijeće općina koje obuhvaća općine s većinskim srpskim stanovništvom u Osječko- baranjskoj i Vukovarsko- srijemskoj županiji. To je, međutim, izazvalo protivljenje SDP-a i HNS-a pa je naposljetku prihvaćen amandman kojim je ZVO izbrisano iz prijedloga, ali je prihvaćen HDZ-ov prijedlog da Vlada do kraja srpnja urediti status i financiranje ZVO-a.

Iako je bilo najava kako će HDZ zbog pridobivanja SDP-ovih glasova, bez kojih se ne bi mogle izglasati ustavne promjene, popustiti oko odredbe o potrebnom broju glasova za raspisivanje referenduma, do toga nije došlo. Bio je to povod predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću da izjavi – „Sutra, kada budete manjina u ovom Parlamentu, mi ćemo predložiti izmjene Ustava upravo na ovakav način – da pet posto treba potpisa za referendum, pa ćemo vidjeti hoćete li onda bit protiv.“

Prijepori u sjeni drugih prijepora

Vlada je na poticaj svog koalicijskog partnera, SDSS-a, predložila da se na dijelu područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije formira Zajedničko vijeće općina sa svojstvom pravne osobe, a pravno uporište za to bio je Erdutski sporazum iz 1995. i vladino Pismo namjere iz 1997. godine. SDP-ovac Josip Leko izjavio je kako se tim prijedlogom izašlo izvan dogovorenog okvira o reguliranju dodatnog prava glasa te da se predloženim rješenjem zaštita nacionalnih manjina uređuje na teritorijalnom principu.

HNS-ovka Vesna Pusić konstatirala je i da bi se time promijenila politička arhitektura države. I SDP i HNS svoju su potporu uvjetovali brisanjem te odredbe. HDZ je na kraju odustao, a Milorad Pupovac je kazao da vidi da je „i ono što je malo – previše, te da nije bio problem priznati Kosovo“.

Prema njegovu tumačenju Erdutski sporazum ima trajnu snagu, dok su SDP i HNS tvrdili da je taj Sporazum donesen kako bi se zaustavio rat.

Ustavne promjene – neustavne?

Je li davanje dodatnog glasa tzv. malim manjinama, odnosno pripadnicima nacionalnih manjina, kojih je u stanovništvu do 1,5 posto, a ne i Srbima narušavanje Ustavom određene jednakosti građana, u ovom slučaju pripadnika nacionalnih manjina? To se pitanje postavilo i prije izglasavanja četvrtih promjena temeljnog akta zemlje. No o njemu će se Ustavni sud očitovati jedino ako netko podnese ustavnu tužbu.

Bez obzira na to pitanje, svakako će na slijedećim parlamentarnim izborima biti zanimljivo pratiti koliko će se pripadnika srpske zajednice odlučiti za biranje svojih političkih predstavnika iz neke od srpskih političkih stranaka, a koliko će ih glas dati nekim drugim političkim opcijama.

Na sljedećoj stranici: Najvažnije ustavne izmjene

Najvažnije ustavne izmjene

U Izvorišnim osnovama Ustava poimence su navedene 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj. Ustavom je omogućena primjena europskog uhidbenog naloga od stupanja Hrvatske u članstvo EU-a, kao i da se, i prije ulaska u EU, omogući izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih država na temelju međunarodnih ugovora. Ojačana je neovisnost pravosuđa i osiguran neovisan izbor pravosudnih dužnosnika, kao i puna neovisnost Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju.

Državljani članica EU-a će od ulaska Republike Hrvatske u EU imati biračko pravo na lokalnim izborima, a sudovima se daje ovlast da izravno primjenjuju pravo EU-a. U Ustav je dodana i posebna glava, kojom je utvrđena pravna osnova članstva Hrvatske u EU i sudjelovanje u europskim institucijama. Uz ‘europske promjene’, u Preambulu Ustava uvrštena je i formulacija o pobjedi hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom ratu. U Ustavu je navedeno i da se država posebno skrbi za branitelje, hrvatske ratne vojne invalide, udovice i djecu poginulih hrvatskih branitelja.

Onemogućena je zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala. Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima će ubuduće glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima imaju prebivalište, no birat će fiksno tri zastupnika u Saboru, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore. Ustavni suci će se, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, a sudac kojemu je istekao mandat će, ako Sabor ne imenuje novog, ostati na toj dužnosti do šest mjeseci nakon isteka mandata. Izbrisana je odredba po kojoj se Ured Predsjednika Republike uređuje posebnim zakonom, a ustrojstvo i djelokrug svog ureda utvrdit će sam Predsjednik svojom odlukom.

O prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica Sabor će, umjesto dvotrećinskom, ubuduće odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz suglasnost predsjednika države. Ako predsjednik Republike uskrati suglasnost, odluku će donositi dvije trećine zastupnika. Kvalificiranom većinom saborskih zastupnika ubuduće će se donositi i državni proračun. Ukinuto je ustavno ograničenje obveznog obrazovanja na osnovnu školu. Pravo na pristup informacijama postat će ustavna kategorija, a promjenama je ojačana i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić