Umjetna inteligencija – kad mobitel dijagnosticira koronu

Nije nikakva novost da pametni telefoni znaju nevjerojatno puno toga o nama. Mnogi ljudi su već odavno prihvatili da mobiteli, odnosno ponuđači aplikacija, već dugo znaju o njima više nego oni sami. No da telefon sada može prepoznati da je korisnik obolio od korone – mada to ni sam još nije primijetio – ipak zvuči kao znanstvena fantastika.

No nije baš tako: znanost da, ali ne i fantastika. Već uskoro bi na tržište mogla doći nova aplikacija pomoću koje se može dijagnosticirati asimptomatična zaraza koronavirusom na temelju zvukova koje stvaramo kada kašljemo ili govorimo.

I dok je pouzdanost tehnike kod zaraženih već vrlo velika, UI još mora naučiti kako izbjeći pogrešne dijagnoze kod onih koji nisu zaraženi. Ako to uspije, onda bi ova aplikacija mogla nadopuniti postojeću korona-aplikaciju koja prepoznaje kontakte zaraženih.

Zvukovi kašlja sadrže biomarkere

Na ideju s tonskom analizom došlo je troje informatičara iz Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT). Jordi Lugarta, Ferran Hueto i Brian Subriana snimili su između travnja i svibnja ove godine kašljanje i govor 5.320 osoba. Zvukove 4.256 osoba ubacili su u kompjutor koji ih je obradio pomoću umjetne neuronske mreže (CNN).

Pri tome su znanstvenici koristili biomarkere, dakle određena karakteristična obilježja zvukova koje su već otkrili kod prijašnjih studija s pacijentima oboljelima od Alzheimerove bolesti. A potom su to što su strojevi naučili testirali na preostalih 1.064 sudionika studije.

Obećavajući rezultati

Rezultati su bili obećavajući. „Model je kod testiranih osoba, kod kojih je službeno dijagnosticirana zaraza covidom-19, postigao osjetljivost testa od 98,5 posto", napisali su znanstvenici u svojoj studiji. Specifičnost testa prema tome u grupi iznosi 94,2 posto. To bi značilo da je otprilike svaka dvadeseta osoba dobila pogrešan pozitivan rezultat. Osjetljivost testa je udio bolesnih osoba koje je test ispravno prepoznao kao pozitivne. Specifičnost testa je vjerojatnost da će testirana osoba biti negativna, pod uvjetom da je zdrava.

„Među asimptomatičnim ispitanicima postignuta je osjetljivost od 100 posto kod specifičnosti od 83,2 posto." To bi značilo da je ispravno dijagnosticiran svaki slučaj oboljenja koji bi inače ostao neotkriven. Ali zato je skoro svaki peti neinficirani ispitanik bio pogrešno informiran da je pozitivan na koronavirus.

To znači da specifičnost treba poboljšati kako bi jedna takva aplikacija stvarno bila korisna u praksi. Jer, ako će ju svakodnevno koristiti mnogo ljudi, pogrešni pozitivni testovi bi mogli brzo dovesti do preopterećenja laboratorija.

Te bi vrijednosti možda mogle biti poboljšane ako bi se u kompjutor ubacivali daljnji materijali iz kojih bi on mogao naučiti još više o našim zvukovima koje proizvodimo kod kašlja.

UI-tehnologija kao nadopuna testiranju

U svakom slučaju znanstvenici zaključuju da „UI-tehnologije nude besplatno, neinvazivno, odmah učinkovito, u svako doba dostupno oruđe za utvrđivanje asimptomatičnih slučajeva covida-19 i nadopunu postojećih mjera za suzbijanje covida-19".

Znanstvenici predlažu primjenu ove metode, primjerice kako bi se kod studenata, učenika i zaposlenih svakodnevno testirao sumnjivi kašalj. Ako sustav izda upozorenje, još uvijek se može obaviti laboratorijski test kako bi se utvrdilo je li aplikacija imala pravo.