1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ulovljena riba ne smije biti otpad

Stephanie Eichler/dr28. veljače 2013

EU planira donijeti zakon po kojemu ribari neće više smjeti ribu i ostale životinje iz mora koje im se nađu u mreži a nisu ih htjeli uloviti vraćati u more. Ekolozi ga pozdravljaju, a mala ribarska poduzeća strahuju.

https://p.dw.com/p/17nnw
Der Tagesfang: Gut 50 Kilo Garnelen und einige Kilo Beifang Copyright: Emanuel Herm. Er hat uns diese Bilder zur Verfügung gestellt.
EU Beifang Gesetz Fischer Familie Bort Blanca auf MallorcaFoto: Emanuel Herm

Još prije svitanja ribarski brod obitelji Bort Blanca isplovljava iz luke Palma de Mallorca. Na pučini, sat i pol vožnje od luke, tročlana posada baca mrežu. Riječ je o koći, mreži potegači koji čeličnim konopima spuštaju na dubinu od 700 metara. Kada ona dođe do morskog dna, ono se ispremeće pa škampi i ribe ulete u vreću ljevkastog oblika.

Pridnene mreže se spuštaju na velike dubine - do više stotina metara
Pridnene mreže se spuštaju na velike dubine - do više stotina metaraFoto: Emanuel Herm

Prema navodima Greenpeace je pridnena koća vrsta mreže kod koje je količlina neželjenog ulova ekstremno velika. Kapetan Gregorio Bort Blanca, međutim, kaže da treba razlikovati mala, obiteljska poduzeća koja se bave ribolovom i velikih koćarica: "Mi smo se specijalizirali za ulov škampi, ali prodajemo i grdobine i druge vrste riba koje završe u našoj mreži." Ribarska obitelj Bort Blance u pravilu vraća u more sam 10 do 20 posto svog ulova. Većinom je riječ o malim ribama koje se na lokalnom ribljem tržištu ne mogu prodati jer se ne smatraju jestivom ribom.

Velike ribarice u prosjeku imaju puno više "ribljeg otpada". Tako se s jednog velikog broda specijaliziranog za lov na škampe baca u more sve osim škampi.

"Velike ribarice koje ribu zamrzavaju odmah na palubi često su na moru po tri ili šest mjeseci, ili čak cijelu godinu. Oni su specijalizirani za osliće, listove ili škampe, i oni doista sve ostalo bacaju natrag u more. Mi nemamo ništa zajedničko s njima“, kaže Gregorio.

Ribari vade škampe iz mreže
Sve što nije škamp - otpad?!Foto: Emanuel Herm

Organizacija za zaštitu prirode World Wide Fund (WWF) procjenjuje da oko 40 posto ulovljene ribe u svijetu završava natrag u moru. Ta riba, kao i druge morske životinje, umiru - ili zbog nagle promjene pritiska kojoj su izloženi kad ih se izvuče na površinu ili zbog toga što su zgnječene.

Planirana zabrana bacanja ribe natrag u more trebala bi smanjiti izlovljavanje i čuvati morsku faunu. Ona bi trebala važiti i za male i za velike ribarice. Obvezivala bi ribare da u luke donesu i neželjeni ulov te da se on ili prodaje kao hrana ili da ga se preradi u riblje brašno. Vrijedila bi u svim vodama EU-a i za sve brodove iz Europske unije koji love izvan EU-a, kao na primjer uz afričku obalu ili Grenland.

Strah malih poduzetnika

U ranim popodnevnim satima ribari iz Palma de Mallorce vraćaju se na obalu. Ulovili su 50-ak kilograma. Samo deset posto drugih morskih životinja se danas našlo u mreži.

Iako ima relativno malo neželjenog ulova, obitelj Bort Blanca očekuje da će im planirani zakon donijeti probleme. Gregorio se boji velikih troškova transporta ribe do tvornica na kopnu ili uništavanja ostataka ribe na otoku: "Još uvijek ne znamo koliko daleko će Europska unija ići sa svojim novim zakonom. U našim malim, obiteljskim poduzećima brzo se dostiže točka kada ribolov više nije profitabilan. Imam dojam da EU želi nas, male ribare, ukloniti iz Sredozemlja.“

Ulov na ribarici
Mala obiteljska poduzeća prodaju sve što se ulovi i što je jestivo, velike ribarice neFoto: Emanuel Herm

"Cilj nije ribarima otežati život, već da jednog dana opet imamo puno ribe u našim morima“, kaže zastupnica u Europskom parlamenta Ulrike Rodust koja je izradila prijedlog zakona. "Sudeći po studiji koju smo proveli u vezi s novim zakonom, ako ga budemo imali i provodili u djelo kao što smo ga formulirali, onda ćemo 2032. imati 37.000 novih radnih mesta, jer ćemo imati puno više ribe.“

Organizacije za zaštitu mora prijedlog Europskog parlamenta smatraju povijesnim korakom. U lipnju bi Vijeće ministara EU trebalo glasovati o novom zakonu.