Uhićenja zbog dugova Uljanika | Gospodarstvo | DW | 26.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Uhićenja zbog dugova Uljanika

Uhićene osobe se sumnjiči da su brodogradilište i državni proračun oštetili za više od milijardu kuna.

U trenutku kada je gotovo 1.700 radnika pulskog Uljanika već pet dana u štrajku i kada predstavnici vladajuće koalicije u javnosti najavljuju stečaj tog društva - represivni aparat je posljednjeg utorka u ožujku  krenuo u dugo očekivanu akciju raščišćavanja pulske financijske hobitnice čiji krakovi sežu do riječkog 3. maja. U Istri je u utorak uhićeno 12 osumnjičenih čiji se rad povezuje s velikim novčanim gubicima u pulskom Uljaniku i s njim povezanim društvima. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je novinarima izjavio da se osobe sumnjiči da su brodogradilište i državni proračun oštetili za više od milijarde kuna te počinili više kaznenih djela na štetu brodogradilišta i državnog proračuna. Glasnogovornica MUP-a Marina Mandić je pojasnila javnosti da je kriminalističko istraživanje vezano uz provođenje restrukturiranja brodogradilišta iz Rijeke.

Ugovaranje poslova zakoje se znalo da donose gubitke

Još se prije godinu dana urušilo poslovanje riječkog 3. maja jer je iz njega u Uljanik prebačeno nekoliko stotina milijuna kuna u vidu pozajmice. I čini se da je taj događaj bio udarac koji je financije riječkog brodogradilišta bacio na koljena. Od tada svjedočimo učestalim blokadama računa, neisplaćenim plaćama i kao posljedica toga masovnom odlasku radnika. Međutim, taj novac koji je usisan iz riječkog brodogradilišta, tek je kratkoročno popravio financije brodograditelja u Puli. Naime, u Uljaniku su godinama gradili poslovne sheme kojima su kupovali vrijeme, a da nisu napravili konkretne mjere restrukturiranja kojima bi osigurali opstojnost.

Pulsko brodogradilište je godinama ugovaralo brodove za koje su unaprijed znali da će im donijeti gubitak. Dakle, radili su svjesno poslove na kojima su gubili novac. Kako se gubitak godinama akumulirao tako se smanjivala vrijednost imovine društva. Uobičajeno je da poslovni subjekti imaju kapital barem veći od jedne kune. U Uljaniku je postalo uobičajeno da im je kapital manji, od nule. Prema posljednjim podacima iznosi 2,2 milijarde kuna, u minusu.

Izvlačenje dividendi

Kako u takvim uvjetima osigurati da takav sustav i dalje posluje? Tako što se pod svaku cijenu ugovaralo što više brodova pa makar njihova gradnja i nikada nije započela. Država je osigurala jamstva, a ona su osigurala tekuću likvidnost pulskoj poslovnoj shemi napravljenoj po Ponzijevoj šabloni.

Radnici brodogradilišta su posjedovali najveći zbirni udio u tom društvu, a država je bila najveći pojedinačni dioničar. No, nitko od njihovih predstavnika u Nadzornom odboru društva nije se trznuo zaustaviti takvu sumnjivu poslovnu praksu. Svi su zatvarali oči pred istinom da se ne grade ugovoreni brodovi za koje je garantirala država. Nisu se previše obazirali što je zbog loše organizacije poslovanja udvostručeno vrijeme izrade broda, onih brodova koje su krenuli graditi. Niti što je Uljanik izdvojio iz svog poslovanja najuspješniju tvrtku - Uljanik Plovidbu koja se bavila najmom brodova. Doduše, ona je izdvojena iz okrilja Uljanika, ali su čelnici brodogradilišta, s članovima svojih obitelji, preuzeli preko 50 posto kapitala Uljanik Plovidbe i godinama izvlačili milijunske dividende za sebe i svoje najbliže.

Problematika je zaista opsežna i razgranata. Zato ne čudi što je zbog veličine i složenosti ove problematike ustrojen poseban stožer koji koordinira sve aktivnosti u kojem sudjeluje više od 100 policajaca. Ipak, treba pohvatati konce kako je i gdje spiskano nekoliko milijardi kuna. Te tko je sve odgovoran za to.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva