„Udar na ustavni poredak BiH“ | Politika | DW | 28.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

„Udar na ustavni poredak BiH“

Predsjedništvo BiH nije imenovalo mandatara za sastav novog Vijeća ministara BiH, pa Milorad Dodik prijeti mjerama koje bi, prema tvrdnjama nekih analitičara, iz temelja uzdrmale BiH - ali i regiju.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik najavio je da će Republika Srpska „povući suglasnost na sporazum o Oružanim snagama BiH i time riješiti pitanje NATO-a ukoliko bošnjačka strana nastavi da inzistira na Godišnjem nacionalnom programu za NATO kao uvjetu za formiranje Vijeća  ministara". Najavio je i „povlačenje iz sporazuma o indirektnim porezima i formiranje „svoje" (entitetske) službe za poreze umjesto Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Dodik (naslovna fotografija) je ranije nagovijestio da će, ukoliko do 5. rujna ne bude formirano Vijeće ministara BiH u skladu s nedavnim dogovorom stranačkih lidera i rezultatima Općih izbora iz 2018. godine, tražiti da se u Narodnoj Skupštini RS-a razmotri svrha i drugih nadležnosti koje su od završetka rata prenesene na državu BiH, među kojima su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sigurnosti  (uključujući državne sigurnosne agencije SIPA-u i OSA-u), Sud i Tužiteljstvo BiH.

To bi, prema mišljenju analitičara, značilo povratak stanju neposredno nakon završetka rata u BiH, što bi anuliralo gotovo sve reformske procese u ovoj zemlji postignute uz asistenciju međunarodne zajednice (visokih predstavnika), posebno Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Za Dodika je to povratak „izvornom Daytonskom sporazumu". Odgovarajući na pitanje što je za BiH u ovom trenutku važnije – formiranje novog Vijeća ministara ili slanje Godišnjeg nacionalnog programa za NATO, politički analitičar Slavo Kukić kaže da je vrlo teško praviti gradaciju te vrste.

Bez dogovora: Komšić, Dodik i Džaferović

Bez dogovora: Komšić, Dodik i Džaferović

Euroazijski umjesto euroatlantskih procesa?

„Svakoj zemlji, pa i BiH, je važno da nakon parlamentarnih izbora formira vlast temeljem formirane parlamentarne većine. BiH tu vlast nema – i to je činjenica zbog koje nema ni novih zakona, ni novih strateških razvojnih dokumenata, ni novih odluka važnih za budućnost zemlje", kaže Kukić za Deutsche Welle.

No, isto tako naš sugovornik napominje da je važno da oni koji vlast čine poštuju pravni poredak vlastite zemlje – njezin Ustav i zakone, ali i sve odluke koje su ranije vlasti donosile, naravno dok se svi oni eventualno ne promijene:

„U BiH imamo situaciju da jedna od stranaka novoformirane parlamentarne većine, SNSD Milorada Dodika, unaprijed daje do znanja da se poštivanje pravnog poretka zemlje ne odnosi na nju. Jer, poštivanje pravnog poretka podrazumijeva da se u sjedište NATO-a dostavi prvi Godišnji nacionalni plan, u vezi s kojim je odluka donesena prije punih deset godina – i to odluka u čijem donošenju je sudjelovala ta ista stranka."

Kukić dodaje da je SNSD „euroatlantskim integracijskim procesima počela pretpostavljati euroazijske integracijske procese, one koji se oslanjaju na Moskvu i neke druge istočne geopolitičke centre". On upozorava da bi vraćanje nadležnosti sa države na entitete bio „klasičan udar na ustavni poredak BiH“. „Istina je da su neke nadležnosti nakon rata prenesene s razine entiteta na razinu države. Ali, istina je da je takva mogućnost predviđena Daytonskim sporazumom – kojim je, usput, utvrđeno i da se za eventualno vraćanje tih nadležnosti na razinu entiteta mora poštivati ista procedura, koja je primijenjena za prenošenje tih nadležnosti na razinu države. Drugim riječima, za povrat tih nadležnosti na razinu entiteta zeleno svijetlo bi morao dati, prvo, Državni parlament, a nakon njega i parlamenti obaju entiteta. Sve ostalo su unilateralne akcije koje predstavljaju udar na ustavni poredak“, kaže Kukić.

Udar na ustavni poredak – uvod u nove sukobe?

Kako je „udara na ustavni poredak“ BiH bilo i ranije, primjera radi, u slučaju neustavnog obilježavanja 9. siječnja kao „Dana RS-a", ne treba isključiti mogućnost unilateralnih poteza kakve Dodik i najavljuje „povlačenjem iz sporazuma o Oružanim snagama BiH“. „Takav udar na ustavni poredak bi istodobno značio i pokušaj disolucije zemlje, a to nije moguće zamisliti bez novog rata. I odmah da kažem, novi rat se ne bi zaustavio na granicama BiH. Bio bi, htjeli to ili ne, ponovo sukob regionalnih razmjera jer bi u njega, po zakonu spojenih posuda, bile uvučeni i prvi susjedi BiH – a u kom pravcu bi se sve to razvijalo nitko živ u ovom momentu ne može nagađati. Stoga ne treba očekivati da bi na takve akcije Dodika svjetski centri moći mogli ostati ravnodušni. Dapače, siguran sam da bi istog časa intervenirali, ne radi našeg, nego radi mira u njihovoj vlastitoj kući“, kaže Kukić.

Slavo Kukić

Slavo Kukić

Podrška Miloradu Dodiku stiže iz RS-a od njegovih stranačkih kolega i koalicijskih partnera, a kritike idu na adresu člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefika Džaferovića. Predsjednica RS-a Željka Cvijanović kaže da Džaferović inzistiranjem na slanju Godišnjeg nacionalnog programa za NATO „deset mjeseci nakon izbora, blokira formiranje vlasti na nivou BiH, nastojeći da obezvrijedi volju birača u RS-u". „Nije valjda da nam Džaferović poručuje da je dobro za RS i njene građane da trpe samovolju političkog Sarajeva i uzurpaciju njihovih političkih prava ili da je dobro da trpe financijsku štetu od raspodjele indirektnih prihoda“, pita predsjednica RS-a. Ona naglašava da je na sceni „apsolutna uzurpacija prava građana u RS-u i sprečavanje da se kroz implementaciju izbornih rezultata provede njihova izborna volja“.

Jedna priča za narode, a druga za „strance"

Uoči jučerašnje (utorak 27.8.) izvanredne sjednice Predsjedništva BIH, koja je otkazana i čija je jedina točka trebalo biti imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara, s članovima Predsjedništva BIH susreo se i načelnik Stožera vrhovnog zapovjedništva Savezničkih snaga za Europu i zapovjednik Misije „Altea" Olivier Rittimann. „Rekao sam mu da sam suglasan da 'Altea' ostane u BiH, da zajedno radimo na miru, da predstavnici Oružanih snaga BiH sudjeluju u međunarodnim mirovnim misijama i da BiH zajedno s NATO-om ima dogovoreni obujam vježbi tijekom godine, i spreman sam da na kraju godine, kada ističe IPAP, glasam za obnovu tog sporazuma jer to ima i Srbija. Ali, u ovoj zemlji sve se svodi na priču o članstvu", kazao je Milorad Dodik.

Olivier Rittimann je razgovarao i s ministricom obrane BiH Marinom Pendeš (iz HDZ-a BiH) koja je tom prilikom istakla da u pogledu aktiviranja Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), očekivano podnošenje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) predstavlja samo tehničko pitanje koje ne treba promatrati kao problem na putu ispunjavanja vanjskopolitičkih ciljeva BiH, već kao korake ka prosperitetu za sve građane.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi