1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ubuduće još teže do viza za Njemačku?

4. ožujka 2009

Građani BiH, Srbije i drugih zemalja bi ubuduće mogli imati još većih problema u pribavljanju viza za Njemačku. Vlada u Berlinu idući tjedan namjerava usvojiti nacrt zakona koji će jamačno otežati put do putnih dozvola.

https://p.dw.com/p/H5FZ
Putovnica s vizom za Njemačku
Zakonom se želi stati na kraj zlouporabi putnih dozvolaFoto: DW
Obrazac zahtjeva za izdavanjem dozvole putovanja u zemlje Šengenskog prostora
Zahtjev za izdavanjem vize za zemlje Europske unijeFoto: dpa

Kabinet će na redovnoj sjednici iduće srijede (11.3.), kako se očekuje, usvojiti nacrt zakona o ustroju posebne banke podataka koja bi državne službe pravodobno trebala upozoriti na mogućnost zlouporabe putnih dozvola, na primjer za ilegalno doseljavanje ili trgovinu ljudima. Osobito je brizantna činjenica da bi u njoj bile pohranjene informacije o osobama koje pozivnicama ili garantnim pismima strancima omogućuju podnošenje zahtjeva za izdavanjem vize, a bile bi dostupne policiji i obavještajnim agencijama. Vlada zakonsku inicijativu obrazlaže potrebom za suzbijanjem zlouporabe viza u kriminalne i terorističke svrhe. Serija takvih slučajeva je prije nekoliko godina zabilježena u Ukrajini i drugim bivšim republikama Sovjetskog Saveza.

Javna sigurnost važnija od slobode putovanja

Bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer (Zeleni) pred istražnim povjerenstvom Bundestaga
Joscka Fischer je prakticirao liberalizaciju viznog režimaFoto: AP

Tada je, voljom vladajuće koalicije socijaldemokrata i Zelenih na čelu s kancelarom Gerhardom Schröderom, pri izdavanju viza u njemačkim konzulatima diljem svijeta važilo geslo "in dubio pro libertate" – u slučaju dvojbe u korist slobode (putovanja). Skandal je izbio kada se doznalo da je liberalni režim na istoku Europe masovno iskorištavan za dovođenje prostitutki i ilegalnih radnika. Ondašnjem šefu diplomacije Joschki Fischeru, koji je pred istražnim povjerenstvom Bundestaga bio preuzeo političku odgovornost za aferu, nije pala ni dlaka s glave. No, od tada pri obradi zahtjeva za izdavanjem putne dozvole strogo vrijedi pravilo "in dubio pro securitate" – u slučaju dvojbe u korist (javne) sigurnosti.

Garantnim pismima na popis sumnjivih osoba

Podnositelji zahtjeva ispred njemačkog veleposlanstva u Ukrajini u dugim redovima čekaju na izdavanje viza
Dugi red ispred njemačkog veleposlanstva u UkrajiniFoto: dpa

Nova banka podataka bi dodatno trebala zaoštriti njemačku viznu politiku. Njome bi, između ostaloga, bile obuhvaćene informacije o domaćim osobama koje pozivnicama ili takozvanim garantnim pismima strancima omogućuju da u svojoj zemlji podnesu zahtjev za izdavanjem putne dozvole. Pohranjivalo bi se ime, prezime, državljanstvo i – ako je riječ o pravnoj osobi – naziv ustanove ili organizacije koja je uputila poziv ili preuzela jamstva za goste. Svi podaci bili bi dostupni policiji i obavještajnim službama. Tko u roku od dvije godine pošalje više od pet pozivnica ili garantnih pisama, automatski bi bio sumnjiv i našao bi se pod posebnom prismotrom državnih organa.

Oporbeni liberali najavljuju otpor protiv zakona

Parlamentarni zastupnik Hellmut Königshaus iz njemačke Liberalne stranke
Liberal Hellmut Königshaus kritizira nacrt novog zakona

"To znači da će, na primjer, učitelji u Njemačkoj ubuduće morati dobro razmisliti mogu li u goste pozvati razred iz inozemne pobratimske škole, jer će tada završiti u banci podataka. Možda će u njoj provesti više godina, što će ih pretvoriti u izrazito sumnjiv slučaj, osobito kada po informacijama počnu kopati različite službe i to pod nerazjašnjenim kriterijima koji pretjeranu kontrolu dopuštaju i ondje gdje joj uopće nije mjesto", pojašnjava liberalni zastupnik Hellmut Königshaus. On i njegova oporbena stranka najavljuju otpor zakonskom prijedlogu. No, čini se da je njegovo izglasavanje puka formalnost, nakon što je u redovima vladajuće koalicije oko sporne banke podataka postignuta načelna suglasnost.

Autor: Goran Goić, Berlin

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm