Ubojstvo koje potresa Njemačku

Postoje zločini koji ne izazivaju samo duboku tugu, kod kojih se ne govori samo o policijskoj istrazi ili kažnjavanju počinitelja. Ubojstvo 14-godišnje Susanne iz Wiesbadena je jedan takav slučaj. Strašna sudbina tinejdžerke i okolnosti zločina nisu postali samo goruće političko pitanje, već su pokrenuli lavinu pitanja u kojima činjenice, sumnje i emocije čine jednu nezdravu mješavinu.

Što se dogodilo? Susanna iz Mainza je 23. svibnja prijavljena kao nestala. Sa svojim društvom je dan ranije bila u centru Wiesbadena, kamo je u posljednje vrijeme često odlazila i još rijetko pohađala nastavu. Navečer se nije vratila kući i njezina majka je na temelju zadnje WhatsApp poruke koju je dobila od kćeri posumnjala da našto nije u redu. U poruci je pisalo: "Mama, neću doći kući. S prijateljem sam u Parizu. Ne traži me. Vratit ću se za dva ili tri tjedna. Bye." To, rekla je majka djevojčice, nije bio njezin stil komuniciranja. Sljedećeg dana je otišla na policiju i prijavila nestanak svoje kćeri.

Potraga za njom je trajala dva tjedna. Njezin leš je pronađen 6. lipnja u jednoj rupi na teško pristupačnom terenu u blizini Wiesbadena. Forenzična istraga je poklazala da je bila silovana, a onda ubijena - vjerojatno već u noći između 22. i 23. svibnja. U početku je bilo riječi o dva počinitelja. Osumnjičeni 35-godišnji Turčin je uhićen, ali zatim pušten. Drugi osumnjičeni, 20-godišnji Iračanin Ali B., osumnjičen za silovanje i ubojstvo, koji se u međuvremenu s obitelji vratio u Irak, uhićen je u noći s četvrtka na petak (7/8.6.). Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je priopćio da su osumnjičenog uhitile kurdske snage sigurnosti na sjeveru Iraka.

Osumnjičena osoba je ranije na sebe skrenula pažnju

Prema saznanjima policije, Ali B. je s obitelji u Njemačku došao 2015. godine. Od tada je živio u izbjegličkom centru u Erbenheimu kod Wiesbadena. Njegov zahtjev za azil je odbijen krajem 2016. godine, na što je uložio žalbu. Žalbeni proces i danas traje zato je Ali mogao ostati u Njemačkoj. On je u tom razdoblju nekoliko puta privukao pažnju policije. Postojale su sumnje da je u izbjegličkom centru navodno silovao jednu 11. godišnju djevojčicu. Međutim, one nisu bile dokazane. Osim toga je navodno nekolio puta narušavao javni red i mir i jednoj policajki prijetio nožem.

Policija vjeruje da je Ali B. poznavao žrtvu. Susanna se navodno poznavala s mlađim bratom osumnjičenog. Ali nema naznaka da njezino židovsko podrijetlo ima veze s ubojstvom. Osmočlana obitelj Alija B. je iz Düsseldorfa preko Istanbula odletjela za Irak. Policija je priopćila da su na zrakoplovnim kartama bila imena koje se razlikuju od imena napisanih u dokumentima. Na aerodromima po svemu sudeći nisu pažljivo kontrolirali osobne dokumente.

Jesu li zakazale njemačke vlasti?

Ovo bi ubojstvo, da je kojim slučajem za njega osumnjičena osoba njemačkog porijekla, vjerojatno bilo samo jedna od mnogih vijesti na naslovnicama njemačkih novina. No, nakon što je priopćeno da je osumnjičena osoba izbjeglica iz Iraka, slučaj je u javnosti izazvao val negodovanja. U nekoliko medija i na društvenim mrežama se navodi da su njemačke vlasti zakazale i da se radi o zastrašujućem rezultatu politike prema izbjeglicama kancelarke Angela Merkel. Pored ostalog se navodi da se iz slučaja Anis Amri nije ništa naučilo.

Mnogi mediji podsjećaju da ubostvo u Wiesbadenu podsjeća na slučaj u Freiburgu u kojemu je također muškarac izbjeglica silovao i ubio jednu ženu. Ubojica je u ožujku osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu. Slično je bilo i u mjestu Kandel kada je neposredno nakon Božića ubijena jedna15-godišnja djevojka. Sumnja se da je počinitelj bivši dečko žrtve - tražitelj azila iz Afganistana. Proces počinje tijekom ovoga mjeseca.

Ulje na vatru dolijeva tabloid Bild koji je u petak na naslovnici napisao: "Da su ga deportirali, ona bi još bila živa". Ovaj list iz sata u sat aktualizira tekst u kojem na određenim mjestima debelim crvenim slovima stoji: "Propust: zahtjev za azil odbijen, a podnositelj zahtjeva nije prisilno vraćen. Počinio više kaznenih djela, ali nije poslan u istražni zatvor". Istraga bi trebala pokazati radi li se o propustima pojedinca ili u strukturama i koliku ulogu one igraju.

Izbjeglice pod generalnom sumnjom

Njemački političari su uglavnom reagirali dosta oprezno. Najoštrije reakcije, kao što se i očekivalo, došle su iz desnopopulističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Predsjednica Kluba zastupnika AfD-a u Bundestagu Alice Weidel je preko Twittera zatražila ostavku njemačke vlade. Susanna je, smatra ona, "još jedna žrtva licemjerne i sebične politike dobrodošlice njemačke kancelarke Angele Merkel". Ostali političari akcent stavljaju na propuste vlasti. Predsjednik Liberalne stranke Christian Lindner je u intervjuu za list Bild postavio pitanje: "Kako su počinitelj i njegova obitelj mogli napustiti Njemačku pod krivim imenom?". Isto se pita i Karl Lauterbach iz SPD-a: "Kako jedna osumnjičena osoba može ući u zrakoplov iako je njezin idenitet nepoznat i nije mogao biti točno utvrđen."

Predsjednica Zelenih Annalena Baerbock kaže da počinitelj ili počinitelji moraju biti izvedeni pred lice pravde. Ona je istovremeno upozorila da "nitko ne bi trebao zloupotrijebiti smrt ove djevojke za širenje mržnje". Pod hitno je, naglasila je, potrebno provesti istragu, posebno s obzirom na emocije koje vriju. Postoji, naime, opasnost da izbjeglice padnu pod generalnu sumnju da su kriminalci. Ovaj slučaj je tome dao novi vjetar u leđa.

Kriminal u kontekstu doseljavanja

Savezni ured za borbu protiv kriminala (BKA) je objavio podatke "o kriminalu u kontekstu doseljavanja" za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Broj osumnjičenih doseljenika se 2017. godine smanjio za četiri posto. No zabrinjavajuća je njihova zastupljenost u seksualnim zločinima (12 posto), ubojstvima ili ubojstvima s predumišljajem (15 posto). Predsjednik BKA Holger Münch je prije nekoliko dana izjavio da je glavni čimbenik pritom sastav doseljenika, odnosno činjenica da su oni većinom muškarci, a "muškarci tri puta češće vrše kaznena djela nego žene", pogotovo mladi muškarci. Postotak kriminalnih djela među Sirijcima ili Afganistancima, koji često imaju dobre šanse za ostvarivanje prava na boravak u Njemačkoj, znatno je pak niži nego kod izbjeglica iz zemalja Magreba.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.