U potrazi za zločincima na društvenim mrežama

Policija je danima pretraživala okolicu mjesta stanovanja i ispitivala ljude iz okruženja nestale djevojke. No odlučujuća informacija stigla je zahvaljujući objavi na Facebooku. Slučaj 16-godišnje Isabelle iz Cellea u njemačkoj pokrajini Donja Saska, koju su mnogi već smatrali mrtvom, danima je bio tema u svim njemačkim medijima. Ona je na kraju pronađena u Francuskoj – živa i zdrava.

Taj slučaj je pokazao da se u ovo digitalno doba uspješno istraživati može i sjedeći pred kompjutorskim ekranom.

Uz pomoć Facebooka

„Nekada se čitalo na oglasnim panoima ili u novinama, a danas se baca pogled na Internet", kaže Daniel Kretzschmar, član uprave Saveza njemačkih kriminalističkih službenika. I napominje da su javne objave uvijek bile dragocjena pomoć u istragama, samo što se to danas zbog promijenjenog načina konzumiranja medija preselilo na društvene mreže.

No o čemu se uopće radilo u slučaju iz Cellea? 16-godišnja učenica Isabella nestala je krajem ožujka iz svog doma. Tjednima nije bilo nikakvog znaka života, pa je policija već pretpostavljala da je riječ o zločinu. No video-poziv višestruko podijeljen na Facebooku dospio je i do jedne službenice u Saveznom uredu za borbu protiv kriminala (BKA). Ona je uočila sličnosti s jednom djevojkom pronađenom u Francuskoj i obavijestila kolege iz Cellea. I stvarno: radilo se o Isabelli.

Cyber-kriminalistika kao studij

Istrage na društvenim mrežama igraju sve veću ulogu u razjašnjavanju kaznenih djela, kaže Toralf Nöding, berlinski odvjetnik za kazneno pravo. I to ne samo kod kaznenih djela povezanih s Internetom, nego i kod „običnih" djela. Primjerice, popis osumnjičenikovih prijatelja na Facebooku može pomoći kod otkrivanja njegovih kontakata u kriminalnom miljeu. A i fotografije koje osumnjičena osoba objavljuje mogu igrati važnu ulogu u istrazi, jer se na njima, primjerice, može vidjeti komad odjeće koji je relevantan za istragu ili mjesto gdje je osumnjičenik boravio u određenom trenutku.

„Analiza digitalnih podataka je sve važniji aspekt policijskog rada. Policija pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija (NRW) je prepoznala nužnost suočavanja s tim izazovima pa i na tom području razvija nove tehničke mogućnosti", kaže Markus Niesczery, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova NRW-a. No on iz taktičkih razloga ne želi ulaziti u pojedinosti o instrumentima koje istražitelji pri tome koriste.

A policija u pokrajini Hessen čak odnedavno ima i specijalni studij: od rujna 2020. ondje se može studirati cyber-kriminalistika.

Svatko je odgovoran za svoje objave

No smije li policija jednostavno koristiti podatke o osumnjičenim osobama koji su objavljeni na društvenim mrežama? „Materijal koji ta osoba sama objavi može se načelno analizirati", kaže Kretzschmar iz Saveza njemačkih kriminalističkih službenika. Teže je kod prikrivenih istraga, recimo u zatvorenim chat-grupama. Tada je u pravilu potrebna dozvola suda. 

Ali, policijske istrage na društvenim mrežama nailaze i na oštre kritike. Naime, istražitelji ne doznaju samo informacije bitne za rješavanje kriminalističkih slučajeva, nego dobivaju i uvid u navike i mišljenja koji se državu u stvari ne bi trebali ticati. To, barem teoretski, otvara mogućnost da netko zbog svojih stavova dospije u fokus policijske istrage. „Ta opasnost stvarno postoji", kaže Nöding. Ovaj pravnik kao posebno problematičan vidi slučaj kada jedan korisnik lajka ili retvita neku objavu i time pobudi dojam da dijeli određene svjetonazore. I onda zbog toga kod istražitelja pobudi određenu sumnju.

No Kretzschmar ističe da odgovornost policije ne završava istragom na Internetu, nego da okvire zadaju zakoni i dodaje: „Zato ne vidim opasnost da policija istražuje izvan zakonskih ovlasti." No on istovremeno upozorava da bi svatko trebao dobro razmisliti koje informacije o sebi objavljuje jer: „Iz toga mogu svi ljudi steći iste spoznaje kao i policija."

ajg/dpa