1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U Njemačku i natrag

Naomi Conrad3. veljače 2016

Njemačka Savezna vlada se zalaže za to da pitanje izbjegličke krize bude riješeno na razini EU-a. No što ako zemlje članice Unije ne budu surađivale i nastave zatvarati granice?

https://p.dw.com/p/1HoCN
Flüchtlinge an der Grenze von Serbien und Mazedonien
Foto: Getty Images/M. Cardy

Mjesecima se stotine izbjeglica svaki dan bore da preko Sredozemnog mora i Balkana stignu u Njemačku, a kancelarka Angela Merkel mjesecima ustrajava na tome da se osim diplomatskog rješenja za Siriju pronađe prije svega europsko rješenje: hotspotovi, bolja zaštita vanjskih granica i obvezujuće kvote na osnovi kojih će izbjeglice biti podijeljene po EU-u.

Na idućem summitu EU-a, 18. veljače, europski šefovi država i vlada će nastojati pronaći rješenje. Šanse da u tome uspiju mnogi vide kao relativno male. Prije svega u istočnoj Europi se žestoko protive raspodjeli izbjeglica na osnovi kvota kako to zamišlja Angela Merkel: izgradnja hotspotova protječe tromo. Angela Merkel je već najavila da će nakon summita svoju izbjegličku politiku morati u slučaju potrebe nanovo procijeniti.

O alternativama se već sada promišlja u Berlinu: ukoliko na summitu EU-a ne dođe do velikog napretka Njemačka će "provesti ciljane mjere kako bi partnerima u EU-u pokazala da izbjeglice nisu samo njemački problem", kaže Roderich Kiesewetter za DW.

Kiesewetter: Moguće zatvaranje granica

Tako bi vlada u dogovoru s Austrijom i drugim susjedima mogla na kratko zatvoriti granice za izbjeglice, objašnjava Kiesewetter, koji je stručnjak CDU-a za vanjsku politiku. Ukoliko Njemačka zatvori svoje granice onda će se izbjeglice akumulirati na balkanskoj ruti - i, tako se nadaju u Berlinu, europski partneri će biti prisiljeni na djelovanje.

Izbjeglice čekaju registraciju
Prihvatni centri na vanjskim granicama EU-a, kao ovaj na grčkom Lesbosu, nazvani su hotspotovimaFoto: DW / Udo Bauer

Naravno mora se osigurati "da izbjeglice, koje će onda biti zaglavljene na balkanskoj ruti, budu humanitarno zbrinute", kaže Kiesewetter. Njemačka je svoje granice otvorila ljetos nakon što je veliki broj izbjeglica bio na balkanskoj ruti. Od tada još uvijek svakodnevno dolaze stotine izbjeglica, a u najtežim danima prošle godine dnevno su čak tisuće osoba podnosile zahtjev za azilom u Njemačkoj.

Kako bi se smanjio broj izbjeglica vlada u Berlinu se zalaže i za dosljedan izgon: prilikom posjeta Kabulu ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je izjavio da će Afganistanci, koji nemaju šansi za dobivanje azila, biti pojačano deportirani u Afganistan.

Povratak u domovinu

Afganistanci bi se, ukoliko je moguće, trebali dobrovoljno vratiti u svoju domovinu, kaže ovaj političar CDU-a i to u one dijelove zemlje koji su sigurni. Eventualno bi povratnici mogli dobiti financijsku startnu pomoć kako bi ponovo mogli izgraditi život u domovini.

Tijekom vikenda se Merkel već javila za riječ: "Očekujemo da kada ponovo bude uspostavljen mir u Siriji, kada IS u Iraku bude pobijeđen, da se Vi također ponovo vratite u domovinu", izjavila je kancelarka na Kongresu CDU-a u njemačkoj saveznoj pokrajini Mecklenburgu i Predpomeraniji.

Istodobno EU, prema navodima šefa kancelarskog ureda Petera Altmaiera, pregovora s Turskom i drugim zemljama o prijemu izbjeglica koje su kažnjavane. Time bi trebalo biti osigurano da takve izbjeglice mogu biti protjerane u treće zemlje ukoliko je povratak u njihove zemlje nemoguć.

Sastanak vodećih njemačkh političara o izbjegličkoj krizi
Ako ne bude dogovora unutar EU-a i Njemačka će zatvoriti granicuFoto: Reuters/F. Bensch

To je slučaj ukoliko im tamo prijeti mučenje ili čak smrtna kazna. Često se i zemlje podrijetla protive tome da ponovo prime izbjeglice, prije svega one koje nemaju odgovarajuće dokumente. Prema navodima njemačke vlade jedan takav ugovor s Turskom o vraćanju izbjeglica trebao bi stupiti na snagu već ovog ljeta.

"Nedvosmisleni signali"

Altmaier je govorio o "nedvosmislenim signalima", koji pokazuju "da se ne isplati dolaziti u Njemačku ako je netko Alžirac, Tunižanin ili Marokanac". Vladajuća koalicija u Berlinu želi sve tri ove zemlje proglasiti "sigurnim zemljama podrijetla" kako bi postupak odlučivanja o zahtjevu za azil mogao biti brži, a protjerivanje lakše.

Dodatna informacija stigla je iz Ministarstva za rad i socijalna pitanja: ministrica Andrea Nahles zaprijetila je da će izbjeglice, koje se ne žele integrirati, biti suočene sa smanjenjem socijalne pomoći.

Vlada radi "vrlo snažno na tome da broj izbjeglica osjetno smanji", priopćio je u ponedjeljak glasnogovornik Vlade Steffen Seibert. Kojim sredstvima Vlada radi na tome, to će se pokazati idućih dana: do summita EU-a nije ostalo ni tri tjedna.