U Libanonu prekid vatre - izbjeglice se počele vraćati

Nakon sinočnjih masovnih izraelskih zračnih udara u Libanonu, rano jutros stupio je na snagu najavljeni prekid vatre u sukobu s Hezbollahom. Cilj je okončati borbe između izraelske vojske i terorističke milicije koju podupire Iran, a koje traju gotovo 14 mjeseci. 

Sporazum o prekidu vatre predviđa da će borbe u početku prestati na dva mjeseca. Hezbollah bi trebao napustiti svoje položaje na južnoj libanonskoj granici, dok će se izraelske trupe povući na svoju stranu granice. Tisuće libanonskih vojnika i plavih kaciga iz promatračke misije UN-a (UNIFIL), kao i odbora kojim predsjedavaju SAD, trebali bi nadzirati provedbu sporazuma. 

Jutros je sve bilo mirno osim jednog incidenta koji je prijavila izraelska vojska. Vojnici su "ugledali vozilo s nekoliko sumnjivih osoba u zoni gdje je kretanje zabranjeno", priopćila je vojska. Vojnici su ispalili hice upozorenja, a vozilo je tada napustilo to područje.

Izrael je poručio da će ponovno napasti ako Hezbollah prekrši sporazum. Neposredno prije stupanja na snagu primirja, Izrael je izveo neke od svojih najtežih napada na Bejrut od početka sukoba.

Prema vlastitom izvješću, Hezbollah je te noći također napao Izrael. Naveo je kako je, između ostalog, ispalio rakete na izraelske vojnike i ciljeve preko granice u Izraelu.

Tisuće ljudi već su rano jutros krenule prema svojim domovima. 

Uz posredovanje SAD-a i Francuske

Američki predsjednik Joe Biden objavio je prekid vatre nakon što je sinoć izraelski sigurnosni kabinet prihvatio sporazum. Cilj je trajni prekid neprijateljstava, izjavio je u govoru. Biden sporazum vidi kao priliku za prekid vatre i u Pojasu Gaze. Njegova vlada planira pojačati pritisak kako bi se okončale borbe između terorističke milicije Hamasa i Izraela.

Sporazum je sklopljen uz posredovanje SAD-a i Francuske. Obje zemlje žele surađivati kako bi osigurale provedbu primirja, navodi se u priopćenju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je kako bi prekid vatre morao "otvoriti novo poglavlje za Libanon". Sporazum je također važan trenutak za Izrael. "Važno je da se ovaj prekid vatre održi – i to trajno", rekao je Macron.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock opisala je prekid vatre između Izraela i Hezbollaha kao "zraku nade za cijelu regiju". To je nada za stotine tisuća žena, djece i obitelji u Libanonu, kao i za desetke tisuća ljudi sjevera Izraela, objasnila je Baerbock. "Primirje između Izraela i Hezbollaha pokazuje što je moguće postići diplomatskim sredstvima." Također je naglasila hitnu potrebu za prekidom vatre u Gazi kako bi njemački i svi ostali taoci konačno bili oslobođeni te prestala patnja i glad stotina tisuća žena i djece. 

Netanyahu upozorava Hezbollah 

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu oštro je upozorio Hezbollah da poštuje sporazum: "Trajanje prekida vatre ovisi o tome što se događa u Libanonu." Izrael zadržava "punu vojnu slobodu djelovanja". 

Prema visokom dužnosniku američke vlade, Libanon, kao i Izrael, zadržava pravo na samoobranu prema međunarodnom pravu. 

Još nema izjave Hezbollaha

Još uvijek nema službenog priopćenja Hezbollaha. U američkim vladinim krugovima kažu kako SAD nije pregovarao o prekidu vatre s Hezbollahom, već s vladom Libanona, koja sada mora preuzeti odgovornost za događaje u zemlji. 

Upitno je hoće li to uspjeti s obzirom na slabost libanonske države. Privremeni libanonski premijer Najib Mikati pozvao je na hitnu provedbu sporazuma nakon telefonskog razgovora s Bidenom. 

Rezolucija UN-a iz 2006. kao nacrt

Sporazum je navodno temeljen na Rezoluciji UN-a 1701, kojom se bezuspješno pokušavalo postići trajni prekid nasilja nakon prethodnog rata 2006. godine. Američki posrednik Amos Hochstein uvjete novog sporazuma nazvao je "1701 Plus". 

Nakon što borbe prestanu, Hezbollah će se u početku povući iza rijeke Litani, oko 30 kilometara sjeverno od izraelsko-libanonske granice. Izraelske kopnene trupe trebale bi se povući iz Libanona unutar 60 dana.

Izraelska vojska naglasila je, međutim, da će njezine trupe zasad ostati stacionirane na jugu zemlje. Upozorila je stanovnike područja u kojima je ranije bilo poziva na evakuaciju da se ne vraćaju u svoja sela.

Sprječavanje Hezbollaha da se ponovno naoruža

Važna točka sporazuma je i arsenal Hezbollaha, koji je, prema stručnjacima, prije početka rata bio jedna od najjačih paravojnih skupina na svijetu. Vlada Libanona trebala bi nadzirati svu prodaju oružja u zemlji i njegovu proizvodnju kako bi osigurala da ono ne dospije u ruke Hezbollaha ili drugih naoružanih skupina.

Rezolucija UN-a 1701 iz 2006. godine već je predviđala takav nadzor - no Hezbollah je ipak uspio značajno proširiti svoj arsenal. 

Više od 3.700 mrtvih u Libanonu

Prema vlastitim tvrdnjama, Hezbollah je ispalio rakete na Izrael u znak potpore Hamasu, što je izazvalo rat u Gazi terorističkim napadom na Izrael 7. listopada 2023. godine.

Prema službenim podacima, više od 3.700 ljudi ubijeno je, a oko 15.500 ranjeno u Libanonu tijekom izraelskih napada od početka rata. Nije poznato koliko je među njima civilnih žrtava.

Izrael je ubio većinu vodstva Hezbollaha, uključujući dugogodišnjeg vođu Hassana Nasrallaha. Više od 800.000 ljudi u Libanonu raseljeno je zbog rata, a mnogi su pobjegli u susjednu Siriju.

U Izraelu je u istom razdoblju, u napadima Hezbollaha, stradalo 76 osoba, većinom civila. Više od 700 ljudi je ranjeno, a pričinjena je velika materijalna šteta. Međutim, izraelska proturaketna obrana presrela je većinu projektila Hezbollaha. Oko 60.000 stanovnika sjevernog Izraela bilo je evakuirano.