U kriznim vremenima cvjeta poslovanje zalagaonica

Njemačke zalagaonice u godini na izmaku bilježe rekordno dobre poslovne rezultate: kreditna suma se popela na 500 milijuna eura, što je za 10% više nego prije dvije godine. U kriznim vremenima građanima je ponekad hitno potreban novac, a likvidnost u kratkom roku i bez komplikacija nude upravo zalagaonice.

U jednoj zalagaonici koju smo posjetili u Hamburgu ovih dana vlada veliki promet. Jedan 50-godišnji poduzetnik redovito navraća: "Često mi je kratkoročno potreban novac. U banci vlada velika birokracija, moram najprije dobiti termin, pa onda banka mora odlučiti hoće li mi posuditi novac ... kod zalagaonice je sve drugačije: ja uđem, položim nešto na šalter, na primjer stari nakit ili satove i u rukama odmah imam novac."

Tko su klasične mušterije?

Za Hans-Petera Tofta iz zalagaonice "Hütten“ u Hamburgu ovaj je poduzetnik klasični mušterija. Banke više ne daju baš svakome kredit, a građani kod kuće često imaju neki vrijedan dio iz nasljedstva: "Na primjer nakit od bake ili djeda ... ljudi taj nakit, znači zlatnu ogrlicu ili zlatni sat, donesu u zalagaonicu kad im treba novac za plaćanje majstora i popravaka u kući. U roku od 15 minuta naši klijenti dobiju kredit za takve stvari i uz pomoć kredita plaćaju svoje račune."

A visina kredita se kreće između 10 i 50 tisuća eura, kaže naš sugovornik iz zalagaonice u Hamburgu. Najčešće mušterije su doseljenici - oni naime nemaju u pravilu puno povjerenja u rad njemačkih banaka, kaže Toft: "Zalagaonice su u mnogim zemljama klasično mjesto na kojem se rješavaju kreditna pitanja. Turci često na vjenčanju kao poklon dobiju zlatni nakit od svoje obitelji. I taj nakit donose k nama, kad na primjer preko ljeta žele otputovati na godišnji odmor."

U zalagaonici susrećemo jednog čovjeka koji potječe iz Ekvadora. Njemu je hitno potreban novac kako bi platio stanarinu i struju: "U banci je teško dobiti kredit, jer je preduvjet za otplatu kredita dobra plaća. A ja zbog toga nemam izgleda za dobivanje kredita."

Uvjeti ovise o visini pozajmice

Oko 90% mušterija hamburške zalagaonice ponovno otkupljuje svoj nakit ili satove kad im na račun "kapne" svježi novac, kaže Hans-Peter Toft. Zalagaonice na takvim poslovima ipak zarađuju, i to na kamatama: "Uvjeti ovise o visini pozajmice. Do 300 eura sve je zakonski regulirano. A za svote iznad 300 eura mi s klijentima uvjete dogovorama individualno. Mjesečno je to obično jedan posto, znači godišnja kamatna stopa iznosi 12%."

Uz kamate, mušterije zalagaonicama moraju platiti i određenu naknadu za čuvanje položenog nakita, koji se u zalagaonicama čuva između tri i pet mjeseci. Ukoliko mušterije do tog roka ne otkupe svoje položene stvari, nakit ili satovi se nude na prodaju. Zalagaonice najviše zarađuju na zlatnom nakitu. Zahvaljujući osjetnom porastu cijene zlata u posljednje dvije godine porastao je i njihov profit od kamata.

Iako je na prvi pogled poslovni model njemačkih zalagaonica jednostavan, udruge za zaštitu potrošača upozoravaju da on nije prikladan baš za svakoga. Kerstin Föller iz Centrale za zaštitu potrošača u Hamburgu upozorava: "Problem je da mnogi ljudi jednostavno nemaju pregled koliko ih polaganje nakita ili satova u zalagaonicama stvarno košta. Mnogi misle kako će ionako za par tjedana otkupiti svoje stvari i da ih naknada u zalagaonicama neće puno koštati."

Oprez!

No, baš na taj način mnogi klijenti opeku prste. Aktualna financijska kriza još uvijek ne utječe na poslovanje zalagaonica, tvrdi Hans-Peter Toft. On očekuje da će tek tijekom sljedeće godine posljedice biti osjetne: "Mislim da ćemo, na žalost, kraće vrijeme imati puno više posla nego ranije, ali i da će se nakon toga situacija smiriti i da ćemo osjetno reducirati poslovanje."

Mušterije navraćaju u zalagaonice u pravilu tek onda kada pozitivno gledaju u vlastitu budućnost i kada imaju osjećaj da će za par mjeseci imati dovoljno novca da otkupe položene stvari. A upravo na tom se principu i temelji model, na kojem zalagaonice dobro posluju i zarađuju.