U Hrvatskoj nedostaju liječnici - pacijente liječe umirovljenici | Priča dana | DW | 02.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

U Hrvatskoj nedostaju liječnici - pacijente liječe umirovljenici

Izvan velikih gradova u Hrvatskoj pacijente sve češće liječe umirovljenici. Mladih nedostaje. U Virovitici već godinama nije sklopljen ugovor o specijalističkom usavršavanju niti s jednim liječnikom.

Ambulanta u Virovitici

U ambulantama je sve manje mladih liječnika

Doktorica Željka Perić već više od četrdeset godina radi u slavonskom selu Zdenci, na istoku Virovitičko-podravske  županije. Uvjete za prijevremenu mirovinu stekla je još 2010. godine, no zbog nedostatka liječnika nastavila je raditi u istoj ordinaciji. Njoj je žao ostaviti pacijente bez primarne liječničke skrbi u selu jer to bi značili da moraju putovati u desetak kilometara udaljenu Orahovicu. 

„Sljedeće godine u devetom mjesecu navršit ću 65  ljeta i moći ću u punu mirovinu, ali bojim se da ni od nje neće biti ništa jer mladih liječnika obiteljske medicine nema i ambulanta će biti zatvorena. Ako i bude nešto organizirano bit će to 'leteći' doktori koji će se mijenjati svaki dan. To je tek gašenje požara i nema veze s medicinom jer je smisao obiteljskih liječnika kontinuitet“, kaže Perić koju je Udruga hrvatskih pacijenata 2014. godine proglasila najboljom liječnicom u Hrvatskoj.

Liječnici na produžetku

Ona nije jedina koja pacijente ne želi ostaviti na cjedilu. Još desetak liječnika u Virovitičko-podravskoj županiji je na produžetku kako se u zdravstvenim krugovima kaže za one koji i nakon navršenih 65 godina života ostanu raditi. Prosječna starosna dob obiteljskih liječnika u Hrvatskoj je 55 godina, u Virovitičko-podravskoj županiji su i stariji. Prema evidenciji Hrvatske liječničke komore gubitak liječnika tokom ove i iduće godine samo zbog nastupa dobi za starosnu mirovinu u toj slavonskoj županiji je preko 25 posto.

Dr. Željka Perić

Najbolja liječnica u Hrvatskoj Dr. Željka Perić - Tko će nastaviti kada ona ode u penziju?

U ovom je trenutku osam ordinacija primarne zdravstvene zaštite bez liječnika, dva su na specijalizaciji, a 15 ih je pred mirovinom. Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije već godinama nije sklopio ugovor o specijalističkom usavršavanju niti s jednim liječnikom.

„U listopadu je u mojoj ordinaciji bilo dvadesetak studenata šeste godine osječkog Medicinskog fakulteta i niti jedan nije izrazio želju da ostane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Oni svoju budućnost vide u bolničkim specijalizacijama tako da će cijela Hrvatska vrlo brzo imati velikih problema na prvoj crti zdravstvene bojišnice", razočarano ističe Perić.

Premalo mladih

Ali ozbiljnih problema ima već danas. „Primjer nedostatka liječnika u obiteljskoj medicini imali smo nedavno nakon zatvaranja ordinacije Zdravka Sertića u Virovitici. Stotine njegovih pacijenta se pokušava upisati u preostale timove koji su ionako dupkom popunjeni. Niti jedan od novodiplomiranih doktora medicine u Domu zdravlja nije zatražio rad pod nadzorom što je novi oblik rada uveden umjesto pripravničkog staža. Više mladih liječnika koji još rade u toj ustanovi bez specijalizacije, pa čak i nekoliko njih sa završenim specijalizacijama, pripremaju dokumentaciju za prelazak u druge ustanove", napominje Berislav Bulat, predsjednik Županijskog povjerenstva Hrvatske liječnike komore i predsjednik Podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) za Virovitičko-podravsku županiju.

 Dr. Berislav Bulat

Dr. Berislav Bulat: "Ostaju raditi oni koji bi trebali u mirovinu"

Problem je i s liječnicima drugih specijalizacija. Trenutačno je u tijeku natječaj za specijalističko usavršavanje doktora medicine u Općoj bolnici Virovitica. Takvi natječaji ponavlja se iz godine u godinu s potražnjom od preko 30 doktora. očekivani odaziv broji prstima jedne ruke…

„Iako zadnjih godina imamo sve više diplomiranih doktora medicine koji  porijeklom gravitiraju ovom području (2017. petero, 2018. osmero, 2019. trinaestero) tek nekolicina ih se želi zadrži u ovdašnjim ustanovama. Oni odlaze u druge bolnice, najčešće u Bjelovar ili Zagreb. Slično kao i u obiteljskoj medicini ostaju raditi oni koji bi trebali u mirovinu što zbog potreba sustava, što zbog slabih mirovina", kaže Bulat.

Virovitičko-podravska županija nije izolirani slučaj. Slično je i u drugim krajevima Hrvatske, ali ovdje je, tvrde naši sugovornici pozivajući se na statističke podatke, stanje najnepovoljnije. Primjerice, u Virovitičko-podravskoj županiji radi jedan liječnik na 425 stanovnika, u Požeško-slavonskoj 318, a u Osječko-baranjskoj 303. Virovitičko-podravska županija ima najstarije liječnike, njih 22 posto je starije od 60 godine dok je ta postotak u Požeško-slavonskoj županiji 17, a u Osječko-baranjskoj 11 posto.

Čime privući mlade liječnike

Neven Obradović iz Grubišnog Polja je diplomirao prije dvije godine.  Nakon stažiranja u Virovitici zbog bolje ponude otišao je raditi u Zavod za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije. Tamo je godinu i pol, zadržat će se još najmanje deset godina. Svoju budućnost planira u Hrvatskoj.

Bolnica u Virovitici

Virovitičko zdravstvo u ozbiljnim problemima - u bolnici nedostaje 30 liječnika

„Želio sam raditi u vanbolničkoj hitnoj medicini. Bio sam otvoren za sve opcije. U Hrvatskoj u javnom zdravstvu ne možete nigdje ostvariti veća primanja jer je obračun plaća centralni. Bolja ponuda se svodi na organizaciju posla, radno vrijeme, obračun putnih troškovi, edukacije koje nam se nude. Često čujemo po manjima mjestima da nam nude specijalizaciju. To već u startu pada u vodu jer takve specijalizacije raspisuju sve zdravstvene ustanove. Da bi mogli konkurirati jedni drugima, naši poslodavci moraju smisliti puno toga što bi mlade doktore privuklo u njihov kraj i dokazati da su bolji od drugih", objašnjava Obradović.

Ukoliko se to ne desi, odlazit će liječnici ne samo iz malih mjesta, nego iz države, zaključuje Obradović. U razvijenim zemljama Europske unije nude ne samo veće plaće, već i posao supružniku, vrtić za djecu, troškove preseljenja, i plaću za prvih pola godine dok se usavršava jezik.