1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

'U BiH napeto, ali država se neće raspasti'

8. rujna 2009

Iako u BiH još uvijek traje proces dejtonske stabilizacije i definiranja države, ipak je započeo i eurointegracijski proces. Ti procesi bi trebali promijeniti strukturu države, kažu u Međunarodnoj kriznoj grupi.

https://p.dw.com/p/JVoN
Mostarski Stari most - nekoć simbol podjele
Mostarski Stari most - nekoć simbol podjeleFoto: DW/Pirolic

Stanje u BiH je napeto, ali nije opasno, procjena je Međunarodne krizne grupe. Odnosi unutar političke elite usijaniji su nego li su bili posljednjih godina, ali se ipak ne osjeća egzistencijalni strah koji je postojao u godinama poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, kaže za Deutsche Welle Marko Prelec, direktor za Balkan u Međunarodnoj kriznoj grupi. “Iako svi govore o ključnim pitanjima države - kakva će ona biti, može li opstati bez međunarodnog utjecaja i slično - svi zapravo znaju da će država opstati. To je tazlog i za čudnu podvojenost u političkoj atmosferi u BiH. Retorika je, s jedne strane vrlo usijana, ali je s druge i ležerna,” navodi Prelec.

Baščaršija u Sarajevu - nakon rata žvot ide dalje
Baščaršija u Sarajevu - nakon rata žvot ide daljeFoto: Nenad Velickovic

Visoki predstavnik - jamstvo za opstanak države

Ono što posebno stvara napetost u BiH je najava zatvaranja Ureda visokog predstavnika. Odluka o tome mogla bi se donijeti u studenom, a provesti na proljeće sljedeće godine. U posljednjih 14 godina političari u BiH navikli su raditi u okruženju u kojem je bio dominantan međunarodni kontekst i umjesto da sami pronađu način za upravljanje državom, uglavnom su tražili način da međunarodni predstavnici budu ti koji odlučuju, ali u skladu s njihovim željama. Tome mora doći kraj, a bosanskohercegovački lideri moraju preuzeti svoju odgovornost, smatra Prelec: “Ono što Visoki predstavnik još uvijek nudi je jedna doza stabilnosti i garancije da se država neće raspasti. Međutim postoje i drugi mehanizmi, unutar same BiH, ali i izvan nje, koji će moći zamijeniti tu ulogu Visokog predstavnika.”

Parlament BiH
Parlament BiHFoto: Samir Huseinovic

BiH potrebna nova arhitektura odlučivanja

Odluka Europske komisije da izostavi BiH iz “paketa” zemalja koje bi trebale dobiti bezvizni režim od 2010. godine također može dovesti do povećanja tenzija, smatra Prelec. On kaže da je proces liberalizacije viznog režima tehničke, ali i političke prirode, kao i to da je EU imao dosta prostora da donese odluku u skladu sa svojim političkim potrebama i željama. “Mislim da je Europa pogriješila kada je dozvolila da se napravi razlika između BiH i drugih zemalja. Postoji taj „razmak“ u tehničkom smislu i činjenica da je Srbija tu naprednija, ali nije toliko naprednija da se nije moglo reći da će svi u paketu dobiti bezvizni režim sljedeće godine,” kazao je Prelec. Direktor Programa za Balkan u Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da BiH danas funkcionira kao država, doduše sporo i neadekvatno, ali funkcionira. Međutim, prema njegovim riječima, sadašnji model konsenzusa teško će se moći zadržati, a BiH će biti potrebna nova arhitektura odlučivanja.

Autorica: Marina Maksimović

Odg. urednik: Anto Janković