Učenici u Jajcu ne pristaju na podjelu | Panorama | DW | 24.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Učenici u Jajcu ne pristaju na podjelu

Rane rata u Bosni i Hercegovini su zacijelile samo na površini. Sve je podijeljeno. Odvajaju se čak i djeca u vrtićima i prvačići. No, đaci u Jajcu ne pristaju na podjelu.

U školstvu u BiH vlada moto koji glasi: „Dvije škole pod istim krovom." Edinu Ćemeru, 28-godišnjem nastavniku engleskog, je takav koncept odvratan. Pojašnjava kako se to odražava na mjesto u kojem on živi: Gornji Vakuf.

„U prizemlju škole su bošnjačka djeca, a na prvom katu hrvatska. Podijeljeni su na najbrutalniji način. Ne smiju koristiti ni isti ulaz. Jedni ulaze u školu s jedne, a drugi sa druge strane. Tako se osigurava da se učenici ne susreću.

U Jajcu je situacija drugačija. Stoga o ovom gradiću sa 30.000 stanovnika svi međusobno razgovaraju. Učenici već desetljećima  posjećuju ovaj povijesni, kraljevski grad, idu tamo na đačke ekskurzije. Ali sada Bošnjaci-muslimani, Hrvati-katolici i Srbi-pravoslavci ne idu tamo skupa, jer je najveći broj razreda u BiH etnički podijeljen.

Borba protiv etničke podjele u školama

Na takvu podjelu, koja se stalno produbljuje, učenici u Jajcu ne pristaju. Proteste protiv takvih podjela organizirali su učenici gimnazije u Jajcu i tamošnje Strukovne škole. Đaci-aktivisti iz obje škole i njihovi profesori odazvali su se na poziv za intervju. Sjede u klupama i pričaju o svom otporu. 15-godišnja Lamija Leko počinje. Svoju dugu, ravnu kosu prebacuje preko ramena i namješta svoje crne naočare. „Smatram da rat moramo ostaviti iza nas i gledati ispred sebe. Za našu generaciju nije važno tko je koje vjere i kojoj etničkoj grupi pripada, već nam je važno da lijepo živimo.”

Ova gimnazijalka je pripadnica druge generacije učenika koji protestiraju. A 17-godišnja Azra Keljalić je jedna od voditeljica protesta. „Počeli smo na kraju školske 2016. godine, kada su profesori najavili da će nas dijeliti u razredima po nacionalnosti. Bili smo šokirani i odmah smo napisali pismo Ministarstvu obrazovanja. Poslali smo im još niz pisama ali do dan danas nismo dobili odgovor. Oni nas jednostavno ignoriraju", kaže Azra.

Bosnien-Herzegowina Azra Keljalic (Privat)

Azra Keljalić (17) je pokrenula proteste učenika u Jajcu

Stoga su učenici organizirali protestne marševe, čak i pred Ministarstvom i to s uspjehom. Ministrica je odustala od plana o "dvije škole pod istim krovom” u Jajcu. Nove škole s bosanskim nastavnim planom nisu otvorene. Učenici su ostali zajedno, nastava se i dalje odvija po hrvatskom nastavnom planu.

To je prva pobjeda, ali učenici nastavljaju borbu. Odvojenu nastavu imaju u četiri predmeta: maternjem jeziku, povijesti, zemljopisu i umjetnosti. Tu idu u bosanske i hrvatske razrede. I to učenike jako ljuti. "Ne smiju se stalni isticati razlike između etničkih grupa. Nas i dalje puno više toga povezuje nego što nas dijeli”, kaže Azra.

Svi odrasli nisu u početku podržavali protest

Mnogim roditeljima se ispočetka nije dopalo što su se njihova djeca odvažila na ustanak protiv "onih gore". Ali Miranda Bogić je odmah stala iza učenika. Majka četvoro djece smatra podjelu učenika po etničkim grupama potpuno pogrešnom. "Meni je jako smetalo da naša djeca, koja idu u hrvatske škole, nemaju kontakt sa bošnjačkom djecom. Jako me je smetalo da moja djeca o njima ništa ne znaju i da žive pored njih kao stranci.”

Nakon roditelja, proteste učenika počeli su sve više podržavati i profesori. Mirko Ljubez, profesor povijesti u Strukovnoj školi u Jajcu priznaje pred okupljenim đacima-aktivistima da je i on najprije oklijevao.

„Na početku sam bio skeptičan. Smatrao sam to najprije hirom mladih. Nisam se želio miješati. Konačno kao profesor zarađujem za život. Ali kada je protest ušao u drugu godinu, odlučio sam pomoći savjetima kako taktičke tako i sadržajne prirode. I druge kolege su se priključile."

Povijest kao posebno sporan predmet

Ovaj 50-godišnjak predaje povijest. Naziva li on masakr u Srebrenici, u kojem je 1995. ubijeno 8.000 muslimanskih dječaka i muškaraca, naziva genocidom ili masovnim zločinom? Njegovi učenici potvrđuju da on razredima s Bošnjacima predaje istu povijest kao i razredima sa Hrvatima. „Povijest je povijest, dakle ono što se desilo u prošlosti. Postoje činjenice o važnim događajima. To predajem svojim učenicima bez bilo kakvih interpretacija. Djeca mi za to odaju priznanje. Ja sam član Međunarodne asocijacije profesora povijesti i pridržavam se njihovih pravila. Kada govorite o činjenicama, stvari su prilično jasne", kaže Mirko Ljubez.

Bosnien-Herzegowina Kenan Kuric, Lamija Leko und Ajla Kuric (Privat)

Kenan Kurić, Lamija Leko i Ajla Kurić (s lijeva na desno)

„Odvajanje djece, iako se radi samo o četiri premeta, mora prestati”, kaže Azra. „Sada se borimo za jedinstveni nastavni plan za Srbe, Hrvate i Bošnjake. Prethodno smo napravili anketu među roditeljima, učenicima i profesorima. Svi učenici, većina profesora i svi roditelji su se izjasnili za zajednički nastavni plan.

Za takvu upornost mlade aktiviste u Jajcu je Organizacija za europsku sigurnost i saradnju (OSCE) nagradila u studenom prizanjem Max van der Stoel u iznosu od 50.000 eura. Azra Keljalić je bila u delegaciji kojoj je u Haagu uručena nagrada, skupa s profesoricom književnosti Amelom Kavazbašić. "Stajala sam tamo s pomiješanim osjećajima. Mi smo se borili protiv podijeljenosti etničkih grupa u školama, a zapravo je to samo bitka da se održi status quo. Ali, školski sistem i dalje diskriminira učenike. Naša škola radi i dalje po hrvatskom nastavnom planu i zove se hrvatska škola. Onaj ko nije Hrvat već Bošnjak ili Srbin ili spada u ostale je diskriminiran. Ako ne spadam u jednu od tri nacionalnosti, moram se ipak odlučiti da idem ili u hrvatsku ili bosansku ili srpsku školu."

Protiv nacionalističkog određenja i podjele institucija nisu se pobunili samo učenici u Jajcu već su protestirali i Jakob Finci i Dervo Sejdić. Prvi je predsjedavajući Židovske zajednice u BiH, a drugi predstavnik Roma. Pošto oni nisu Bošnjaci–muslimani, Srbi-pravoslavci niti Hrvati-katolici, njima je onemogućena kandidatura na funkcije u Predsjedništvu i Parlamentu Bosne i Hercegovine. Europski sud za ljudska prava u Strassburgu presudio je još 2009. u njihovu korist. No Izborni zakon do danas nije promijenjen.

Podsticanje netrpeljivosti

Srpski i hrvatski političari uzajamno se nadmeću u svom preziru prema Bosni i Hercegovini. Žale se na izgradnju institucija države BiH koja je zacrtana u Dejtonskom sporazumu i koja je zaista komplicirana i nepregledna. Ali nikome ne pada na pamet da napravi bolji politički sistem. Umjesto da se brinu o deeskalaciji, oni dodatno podstiču netrpeljivosti među etničkim grupama. Marion Kraske, iz Fondacije Heinrich Böll, kaže: „Imamo dvije snažne centrifugalne sile, koje otvoreno hvale svoje partnerstvo, gospodina Dodika i gospodina Čovića iz HDZ, koji svaki dan priča kako želi BiH odvesti u EU, a svo vrijeme radi na podjeli države. Za Čovića su za sve krivi bosanski muslimani. Prije nekoliko mjeseci ih je optužio da uz pomoć Erdogana nastoje od BiH napraviti muslimansku državu."

Besuch türkischer Präsident Tayyip Erdogan in Bosnien und Herzegowina (picture-alliance/AA/K. Ozer)

Bakir Izetbegović (l) i Recep Tayyip Erdogan (d) u Sarajevu

Bošnjak Bakir Izetbegović je u svibnju organizirao predizborni skup za Erdogana. Izetbegović je gostu priredio srdačan doček, što su Hrvati i Srbi propratili sa negodovanjem i ljutnjom. "Kako kaže hadis Božijeg poslanika, svako 100 godina Bog pošalje čovjeka koji će jednom narodu vratiti vjeru. Mi Bošnjaci smo imali Aliju Izetbegovića. Vi ne možete objasniti kako smo se uspjeli odbraniti, to je samo moglo Božijom voljom, a danas ne možete objasniti kako Turska nosi toliko breme. Toliko neprijatelja, toliko dušamana, s milijunima izbjeglica nad kojima skrbi. Turska ne da se nosi s tim, nego ide dalje i napreduje. Vi sada imate čovjeka kojeg je Bog poslao. Ime mu je Recep Tayyip Erdogan. A kada vam Bog takvog čovjeka pošalje, imate obavezu da mu pomognete, da budete na pravoj strani, da prevagne prava strana", rekao je tom prilikom Izetbegović.

EU je zemljama regiona dala perspektivu za ulazak u EU, ali prije nego što Bosna i Hercegovina postane članicom EU, na nju čekaju drugi zadaci: pomirenje naroda, privredni razvoj, borba protiv korupcije i kriminala, kaže Sabine Adler u polusatnoj reportaži i citira Marion Kraske iz Fondacije Heinrich Böll, koja pojašnjava zašto ne dolazi do napretka i što iza toga stoji. „To su karteli moći, koji koriste vlast da s radnim mjestima obskrbe svoju obitelj i rodbinu, te članove svoje stranke. Oni stalno održavaju strah od "drugih". Oni sugeriraju kako jedna etnička grupa ugrožava drugu, što vodi do toga da ljudi iz straha stalno biraju nacionaliste."

Ohrabrenje za kritičko razmišljanje

Na kraju reportaže, Sabine Adler se vraća na početak priče: na tinejdžere iz gimnazije i strukovne škole u Jajcu. "Oni su razvili kritički duh. Naučili su postavljati pitanja, boriti se za svoje stavove i istovremeno ih, ma kako bili kritični, konkretno i činjenično predstaviti. U tome im pomaže i NGO Nansen Centar za dijalog, koji pomaže Veleposlanstvo SR Njemačke u Sarajevu. Saradnici ovog centra od 2009. dolaze u Jajce i organiziraju okrugle stolove i rasprave u obje škole.

Bosnien-Herzegowina Berufsschule in Jajce (Privat)

Brane se protiv podjela: učenici uspred Strukovne škole u Jajcu

"Najvažnije je da razgovaramo", kaže Sabra Kolapu i to najviše sa psihologinjom, kojoj kažemo šta nam smeta, šta bi promijenili u našoj školi, na našim roditeljima i u zemlji uopće. Najvažnije je da možemo reći da nije u redu školski sistem i način na koji nas podučavaju. Da u razredu samo prenosimo ono što smo napamet naučili i da ne smijemo reći svoje mišljenje".

Sabine Adler završava svoju reportažu izjavama gimnazijalki Ajle Kurić (15) i Sabre Kolapu. "Ponosni smo, jer smo mi, nove generacije, pokazale generacijama naših roditelja i njihovih roditelja, koje su posijale mržnju, da postoji ljubav i poštovanje", rezimira Ajla. A Sabra zaključuje: "Ljudi koji su preživjeli rat – poput naših roditelja i njihovih roditelja, zabranjuju nam kontakt s djecom drugih nacionalnosti. Ako djeca samo ponavljaju ono što čuju, a što ne razumiju, to može izazvati novi rat. Ali kada djeca razmišljaju o tome šta se sve mora promijeniti da se povijest ne ponovi, onda neće biti rata".

Ovo je skraćena verzija reportaže njemačke novinarke Sabine Adler koju je na njemačkom jeziku objavila njemačka radio-stanica Deutschlandfunk.

Ovdje na njemačkom jeziku možete pročitati i poslušati kompletnu reportažu

 

WWW-linkovi