″Tvrđava Europa″ | Politika | DW | 24.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Zaštita granica

"Tvrđava Europa"

U debati u Europskom parlamentu situacija na bjelorusko-poljskoj granici je definirana kao "napad". Skoro nitko više ne govori o humanitarnoj krizi. "Europa će se odlučno braniti", izjavila je Ursula von der Leyen.

Ursula von der Leyen

Ursula von der Leyen

Debata u Europskom parlamentu i istovremena sjednica Europske komisije u Strasbourgu protekle su u znaku obrane od takozvanog „hibridnog napada" Bjelorusije na granice EU-a.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovako je objasnila situaciju na granici: „Ovo nije izbjeglička kriza, već pokušaj jednog autoritarnog režima da destabilizira svoje susjede“. Većina govornika se isto kao i ona koncentrirala na sukobe s bjeloruskim vlastodršcem Aleksandrom Lukašenkom, a manje na humanitarnu krizu i situaciju u kojoj se nalaze ljudi u pograničnom području.

Crna lista

Komisija želi na crnu listu staviti turističke ili transportne kompanije koje pomažu u trgovini migrantima. To bi za posljedicu moglo imati zabranu ulaska u Uniju, odnosno preleta - ili pak zabranu rada u EU. Također bi se trebalo sankcionirati i bjelorusku avio-kompaniju Belavia. Planira se zabrana leasinga aviona u Irskoj, kako Belavia ne bi mogla organizirati nove letove.

Zrakoplov tvrtke Belavia Airlines u Frankfurtu na Majni

Zrakoplov tvrtke Belavia Airlines u Frankfurtu na Majni

Osim toga bi sve sankcije trebale biti koordinirane sa SAD-om, Kanadom i Velikom Britanijom, kazala je von der Leyen. Razgovarat će se intenzivno sa zemljama iż kojih potječu migranti kako bi se pokušalo odvratiti nove izbjeglice i migrante da uopće krenu na bezizgledni put. Potpredsjednik Komisije, Margaritis Shinas je već pregovarao s vladama Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske, koje su nakon toga za navodne izbjeglice blokirale letove za Minsk. Ove srijede (24.11.) sa sličnom misijom on putuje u Uzbekistan, kazala je predsjednica Komisije.

Shinas je i sam u Europskom parlamentu naglasio da je ponosan na to što se postiglo, jer EU je, kako kaže, pokazala odlučnost i sposobnost da djeluje. „Nazovimo stvari pravim imenom, ljudima se prodaju laži. Oni plaćaju kartu za odlazak u jednu ledenu šumu.“ On je izjavio da se 15.000 ljudi nalazi u pograničnom području između Poljske i Bjelorusije, a to je mnogo veća brojka nego što su do sada tvrdile te dvije zemlje.

Potpredsjednik Komisije je kazao i da je međunarodna organizacija UN-a za izbjeglice dobila pristup jednom kampu na bjeloruskoj strani, u kojem je smješten manji dio izbjeglica - što do sada nije bilo moguće. Jer, ni Poljska ni Bjelorusija nisu dozvoljavale pristup aktivistima u šire, uglavnom zatvoreno, pogranično područje. Ursula von der Leyen je ovdje izbjegla spomenuti bitne detalje i samo ukazala na to kako je EU u međuvremenu osigurao 900.000 eura pomoći humanitarnim organizacijama. „Ti ljudi su u klopci, njima je potrebna pomoć“, dodala je, ali nije objasnila zašto je i kako članica Europske unije Poljska do sada mogla izbjegavati pružanje pomoći.

EU se u ovom slučaju kreće po tankom ledu. Ocjenjujući situaciju kao čisto političku krizu, Unija se koncentrira u potpunosti na obranu od „napada" na njene vanjske granice. Predsjednica Europske komisije je napomenula da države članice trebaju ispuniti svoje međunarodne obveze te da ih trebaju uskladiti s mjerama sigurnosti granica: „S neregularnim dolascima tih ljudi one bi se morale nositi brzo i tretirati ih u skladu s temeljnim pravima".

Međutim, poljska granična policija već tjednima svakodnevno objavljuje broj (oko 30 svake noći) provedenih pushbackova – dakle nasilno vraćenih ljudi s granice. To je u suprotnosti sa Ženevskom konvencijom o izbjeglicama, ali je ovu praksu čak i poljski parlament proglasio zakonitom. Samo mali broj izbjeglica, koji su uspjeli stupiti na poljski teritorij dobio je uopće šansu da preda zahtjev za azil i dobije privremenu zaštitu.

Više solidarnosti i zaštite granica

„Mi podržavamo naše države članice na linijama fronti na istoku i jugu", naglasila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. U budžetu EU-a je za upravljanje granicama osigurano 6,4 milijardi eura i to za financiranje dodatne opreme ili osiguranje graničnih prijelaza. Osim toga, sredstva za podršku baltičkim zemljama i Poljskoj su utrostručena. „Moramo se suočiti s izvanrednom situacijom i pokazati solidarnost."

Konačno, von der Leyen je akciju bjeloruske strane nazvala pokušajem poticanja dugoročne krize na vanjskim granicama EU-a. „Režim (u Bjelorusiji, nap. red.) tlači vlastite građane. Njegove su akcije realna opasnost za EU, to su akcije koje testiraju našu odlučnost i jedinstvo.“ Ali, Europa će se svakako odlučno od toga braniti, istakla je von der Leyen.

Ali, hoće li obećani novac biti ipak iskorišten za gradnju zida na granici prema Bjelorusiji – u skladu s poljskim željama, ali u suprotnosti s dosadašnjom politikom EU-a? Radi se o „robusnom sustavu", koji se pak ne treba „shvaćati kao zid", rekao je Margaritis Shinas. On govori o vozilima, tehnologijama i zapovjednim strukturama. Europska komisija tako se pokušava distancirati od obećanja koja je ležerno prošli tjedan u Varšavi dao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. On je izjavio da se itekako može razgovarati o gradnji zida, i to uz pomoć sredstava EU-a.

Između zaštite granica i pomoći izbjeglicama

Pogledajte video 02:51

Izbjeglice na ničijoj zemlji između Bjelorusije i Latvije

Tijekom debate u Europskom parlamentu tvrdi kurs Europske komisije naišao je na veliku podršku. Šef Kluba zastupnika Europske narodne stranke (EPP) Manfred Weber (CSU) čestitao je na tome što je zaustavljen migrantski val: „Mi ne možemo s Bjelorusijom praviti deal", kazao je Nijemac. Te je dodao: „Mi ne možemo podržati humanitarni koridor. Kada je granica u pitanju, tu imamo jasan stav.“ Ljude u pograničnim područjima je nazvao žrtvama. Nada se intervenciji Ujedinjenih naroda.

Liderica socijaldemokrata u EP-u naglasila je da je važno spriječiti migrante da se uopće zapute ka granici. Morao bi se povećati pritisak na Rusiju, koja stoji iza čitave akcije, smatra Iratxe Garcia Perez. Ona ipak kritizira poljsku vladu. „Premijer Morawiecki želi solidarnost, ali krši naše temeljne vrijednosti." Pravo na azil se mora poštivati, a mediji i humanitarne organizacije moraju imati pristup granici, dodala je. Španjolska socijalistkinja je postavila pitanje želi li se Europa doista pretvoriti u „Tvrđavu Europu". U kontekstu većine u Europskom parlamentu te dominantnog mišljenja u Komisiji, kao i među zemljama članicama, put u tom smjeru je izgleda u velikoj mjeri zacrtan.

Samo se Zeleni i Ljevica koncentriraju na humanitarne aspekte. „Dok god na ljude gledamo kao na najveću opasnost igramo na ruku Lukašenku“, kazala je Ska Keller iz njemačkih Zelenih. „Oni nisu oružje. Oni su ljudi u nevolji." Martin Shirdewan, njemački zastupnik iz redova Ljevice je dodao da debatom dominira politička desnica. „Oni govore o opasnosti, mi govorimo o ljudima, koji (na granici) umiru. Diskusija poriče humanitarnu stranu.“ On smatra da je najveći neuspjeh EU-a to što nije postignut dogovor o humanoj izbjegličkoj politici.

Preporuka uredništva