Turski ekstremisti prijetnja i Turskoj i Njemačkoj

U procjeni opasnosti javne sigurnosti od strane terorističkih grupacija, njemačke i turske sigurnosne službe su istog mišljenja. Obje zemlje, kako to naglašavaju predstavnici ministarstava, slijede iste interese kada je u pitanju borba protiv terorizma. Isto tako je, kako se voli naglasiti, i suradnja između turskih i njemačkih sigurnosnih službi, dobra. No samo na prvi pogled.

Ilegalne grupe koje djeluju na međunarodnoj razini, svoje političke ciljeve protiv Turske pokušavaju ostvariti služeći se njemačkim teritorijem. Takva situacija je neodrživa, kako naglašavaju sigurnosni krugovi u Njemačkoj. "Inozemni kriminalci i teroristički elementi su u Njemačkoj nepoželjni", poručuju njemačke službe. No očito su razlike u poimanju pravne države tolike da to stoji na putu suradnji. Razlika se najbolje vidi u činjenici da vrlo rijetko dolazi do izručenja osumnjičenih Turskoj.

Erdogan Njemačkoj predbacuje aljkavost

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je Njemačkoj iznova nakon samoubilačkog napada na veleposlanstvo SAD-a u Ankari (na slici gore) Njemačkoj predbacio "nehaj u borbi protiv terorizma". Terorist, dotad nepoznate organizacije "Revolucijski fronta narodnog oslobođenja" je prije toga boravio u Njemačkoj. Erdogan je Njemačkoj također predbacio nemarnost u slučaju aktivistica zabranjene kurdske Radničke stranke Kurdistana (PKK) koje su početkom godine ubijene u Parizu. Jedna od PKK aktivistica je već bila uhićena u Njemačkoj ali je puštena na slobodu. "Ovakva lakomislenost i aljkavost se ne mogu više tolerirati" poručio je Erdogan. Njemačka strana uzvraća tvrdnjama da su zahtjevi kojima Turska traži izručenja često potkrijepljeni manjkavim dokazima. Turska, kako se nadalje brane njemačke službe sigurnosti, zahtjeve za izručenjem kurdskih emigranata  potkrepljuje " često nebuloznim" tvrdnjama o upletenosti u trgovinu drogom i organizirani kriminal.

Uzroke problema treba tražiti u Turskoj 

Njemačka istodobno ukazuje i na to da i unutar PKK postoje razne struje. S jedne strane su to "jastrebovi" spremni na nasilje a s druge strane, i oni čini većinu, su "golubovi" koji se trude pronalaženju političkog rješenja. No problemi, kako kaže njemačka strana, leže na istoku i jugoistoku Turske gdje živi kurdska manjina. Ova područja su, kako se navodi, "socijalno i gospodarski" vrlo nerazvijena što je samo voda na mlin za PKK i ostale lijevo ekstremne organizacije.

No dok je cilj ovih, politički motiviranih organizacija, sama Turska, vjerski motivirani radikali djeluju protiv "međunarodnih ciljeva". Ovi, kako ih njemačke vlasti zovu kako bi izbjegli upotrebu pojma "islam", džihadisti, ne prezaju od izvođenja terorističkih napada na njemačkom tlu. Njemačke vlasti stoga apeliraju na muslimanske udruge u Njemačkoj da se aktivno priključe borbi protiv terorizma. Jedna od zadaća muslimanskih organizacija je i sprečavanje dolaska i djelovanja tzv. propovjednika mržnje u džamije na području Njemačke.