Turska: taktiziranje između supersila | Politika | DW | 24.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Turska: taktiziranje između supersila

Turska je svojom vanjskom politikom sve samouvjerenija. Kontroverznim trgovinama oružjem živcira malo Washington, malo Moskvu. Sukob u Ukrajini primorava Ankaru na balansiranje – ali joj i pruža šansu.

Najnovija eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine se s posebno velikom pažnjom prati s druge strane Crnog mora: i s Kijevom i s Moskvom turska vlada održava bliske odnose, ali to postaje sve kompliciranije i teže.

Na veliko nezadovoljstvo ruske vlade predsjednik Recep Tayyip Erdogan u Istanbulu je primio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i time se jasno pozicionirao protiv Kremlja. „Branimo teritorijalni integritet Ukrajine i njen suverenitet", istaknuo je Erdogan nakon sastanka. Dva šefova država su također najavili da će produbiti privrednu suradnju.

Ukrajina je važan partner s kojim Ankara sklapa unosne poslove – pa tako i kada je riječ o naoružanju: prošle godine dvije zemlje su potpisale ugovor o isporuci šest turskih borbenih i izviđačkih letjelica tipa Bayraktar TB2 (na slici gore), uključujući tri kopnene kontrolne stanice.

Već gotovo pet godina Turska razvija program bespilotnih letjelica. Te dronove turska vojska koristi u brojnim sukobima i oni su se pokazali kao vrlo efikasni. S obzirom na to da je Ukrajina od 2014. godine u oružanom sukobu s velikim susjedom Rusijom, dronovi turske proizvodnje su vrlo zainteresirali Kijev.

"To strašno smeta Rusiji"

Türkei Selenskyj und Erdogan in Istanbul

zelensi i Erdogan u Ankari - živciranje Moskve

Legitimno je što Turska podržava Ukrajinu u borbi protiv separatizma, smatra Mitat Celikpala sa Sveučilišta Kadir-Has u Istanbulu. “Ali to strašno smeta Rusiji”, kaže stručnjak za međunarodne odnose.

Celikpala zato smatra da je ta politika riskantna: "Turska je 2015. godine iskusila koliko bolne mogu biti ruske sankcije." Nakon što je u studenom 2015. godine turska protuzračna raketa oborila jedan ruski borbeni avion u tursko-sirijskom pograničnom području,ruska vlada je Turskoj uvela kaznene carine i otežala putovanja ruskih turista u tu zemlju.

Ali ne samo u istočnoj Ukrajini, nego i u građanskom ratu u Libiji, u sukobu oko područja Idlib na sjeverozapadu Sirije, kao i u azerbejdžansko-armenskom sukobu na području Nagorno-Karabaha, Ankara i Moskva imaju suprotne interese.

SAD i Turska: teški odnosi

I sa supersilom SAD-om u posljednje vrijeme je bilo brojnih sukoba interesa. Naročito je svibanj 2019. godine bio veliki test za odnose s Washingtonom: članica NATO, Turska, odlučila je da svoj zračni prostor čuvati ruskim sistemom proturaketne obrane S-400. Prijetnje sankcijama, pa čak i ultimatum, slabo su utjecali na odluku turskog predsjednika – Turska je kupila rusko naoružanje. To nije bila uvreda samo za Washington, nego i za čitav NATO – na kraju krajeva Rusija vrijedi za geostrateškog protivnika transatlantskog vojnog saveza.

Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump dozvolio je da Turska prođe nekažnjeno – Washington do danas nije uveo sankcije. Stručnjaci smatraju da Trumpov nasljednik neće biti tako popustljiv prema Ankari. Jer Joe Biden je poznat po svom kritičkom stavu prema turskom predsjedniku, kojeg smatra autokratom.

Za koju stranu će se odlučiti Ankara?

Türkei Prof. Mitat Celikpala

Mitat Celikpala

Ali ukrajinski sukob bi mogao da bude šansa za ponovno zbližavanje dvije zemlje. Poput Erdogana, i američki predsjednik Biden je također obećao „nepokolebljivu privrženost Sjedinjenih Američkih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine".

„Napetosti između Zapada i Rusije će se u budućnosti zaoštravati. I Zapad će htjeti Tursku na svojoj strani", prognozira Celikpala. Međutim, Ankara bi se najprije morala osloboditi američko-ruske dileme i eventualno prihvatiti sankcije Moskve.