Turska: izbjeglice više nisu dobrodošle | Politika | DW | 24.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Turska: izbjeglice više nisu dobrodošle

Turska je dugo prakticirala "politiku otvorenih vrata" i dopustila je milijunima Sirijaca da uđu u zemlju. Odbijanje ove politike raslo je zbog gospodarske krize. Šalje li sada predsjednik Erdogan izbjeglice natrag?

Kad je 2011. godine u Siriji izbio sirijski građanski rat, turska vlada bila je velikodušna prema sirijskim tražiteljima azila. Ankara je tada tvrdila kako sirijski režim krši ljudska prava. Sirijske izbjeglice stoga, rečeno je, moraju biti zaštićene. Iako je oporba upozorila da bi ovaj potez mogao predstavljati prijetnju miru i prosperitetu, predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokrenuo je "politiku otvorenih vrata". Turska je počela uspostavljati "zaštitni režim": Sirijci više nisu deportirani, već su bili smješteni u izbjegličke kampove, gdje su dobivali osnovnu opskrbu.

Rezultat ove politike "otvorenih vrata" danas se ne može ignorirati: prema riječima ministra unutarnjih poslova Süleymana Soylua, u kolovozu je u Turskoj bilo 3,7 milijuna sirijskih izbjeglica - od toga gotovo polovica djece mlađe od 18 godina. Daleko najpopularniji grad Sirijaca u egzilu je Istanbul. Prema turskim migracijskim vlastima, oko 530.000 Sirijaca živi u metropoli na Bosporu.

Međutim, mnogi turski stručnjaci i dijelovi oporbe kritiziraju liberalnu izbjegličku politiku. "Turska nije mogla unaprijed ispravno izračunati broj izbjeglica i potpuno je podcijenila koliko će skrb biti skupa. Zbog toga su izbjeglice postajale sve više i više političko pitanje", kaže Hüseyin Bağcı, stručnjak za međunarodne odnose s Tehničkog sveučilišta Bliskog istoka u Ankari.

Turska kao usputna stanica

Türkei Hüseyin Bagci Konferenz zur Energieversorgung in Frankfurt

Politolog Hüseyin Bağcı

Sljedećih je godina postajalo sve jasnije da su se tisuće sirijskih migranata preselilo u Europu. Prema podacima Europske komisije, samo u 2015. u Grčku je stiglo više od 850.000 osoba. EU je morala reagirati: unatoč brojnim prigovorima povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Europskog suda za ljudska prava (ECHR) i raznih nevladinih organizacija, Bruxelles i Ankara potpisali su u ožujku 2016. Sporazum EU-a i Turske. Takozvani sporazum o izbjeglicama imao je za cilj smanjiti broj izbjeglica koje su u EU ušle istočnosredozemnom rutom.

Migrante koji stignu u Grčku od tada su grčke vlasti vraćale u Tursku ako nemaju pravo na azil. Zauzvrat, EU premješta isti broj Sirijaca koji imaju pravo na azil iz kampova u zemlje članice EU. Osim toga, u sklopu dogovora EU je Ankari isplatila ukupno šest milijardi eura za brigu o sirijskim izbjeglicama. To turskom predsjedniku nije dovoljno: Erdogan je više puta naglasio da je Turska u posljednjih osam i pol godina već potrošila 40 milijardi eura na sirijske izbjeglice.

"Problem se ne može riješiti novcem"

Bağcı također kritizira Bruxelles posebno zbog sporazuma s Ankarom: "EU želi riješiti problem jednostavnim slanjem novca u Tursku. No, sama Turska se ne može nositi s teretom sirijskih izbjeglica", upozorava stručnjak. Murat Erdogan, stručnjak za migracije na njemačko-turskom sveučilištu u Istanbulu, također se žali da se Europa predugo oslanjala na financijsku pomoć kako bi izbjegla daljnji priliv izbjeglica. "EU je vodila pogrešnu politiku. A sada čak nastavlja financijske pregovore s Ankarom". Mnogo je učinkovitije uspostaviti "mehanizam potpore i suradnje" uz konkretnu pomoć, tvrdi ovaj stručnjak za migracije (koji nije u rodu s turskim predsjednikom).

Osjećanje prema izbjeglicama se promijenilo

Türkei | Ausschreitungen gegen Flüchtlinge in Ankara

Pobuna protiv izbjeglica u Istanbulu u kolovozu

Međutim, čini se da predsjednik Erdogan u posljednje nastoji ograničiti svoju velikodušnu izbjegličku politiku. Glavni razlog je taj što su građani Turske sve manje spremni prihvatiti izbjeglice. Sve veće odbijanje migranata uglavnom je posljedica valutne i gospodarske krize koja u Turskoj traje od jeseni 2018.U turskom društvu pojačali su se egzistencijalni strahovi i borbe za socijalna davanja. Najveća oporbena stranka, CHP, koristi oštriju retoriku protiv izbjeglica.Čelnik CHP -a Kemal Kilicdaroglu nedavno je najavio da će poslati sve izbjeglice natrag u njihovu zemlju podrijetla ako njegova stranka dođe na vlast.

Integracija umjesto protjerivanja?

Pritisak na Erdoganovu izbjegličku politiku sada je jasno uočljiv. "Svjesni smo nemira u društvu", rekao je posljednji predsjednik Erdogan. Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu najavio je kako bi se htio konzultirati s Ujedinjenim narodima o povratku Sirijaca u svoju domovinu. Glasnogovornik AKP -a Ömer Çelik nedavno je naznačio pregovore koji bi mogli značiti zaokret u izbjegličkoj politici: "Još uvijek nema konkretne odluke", rekao je Çelik. "Potrebno je razgovarati s Jordanom, Irakom i drugim zemljama kako bismo promijenili našu politiku."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

: