Turska i Hrvatska dobile datum za početak pregovora

Turska je dobila datum početka pregovora. Koji su idući koraci, ne samo za Tursku već i za Hrvatsku?

Europsko Vijeće nakon odluke o početku pregovora daje mandat Komisiji koja će voditi pregovore. U idućih nekoliko godina europski službenici posjećivat će zemlju i bilježiti prilagodbu političkih, ekonomskih i pravnih standarda i uspoređivati provedeno s pravnom stečevinom «Acquis communitaire». Rezultati screaninga ili monitoringa slijevaju se u godišnja izvješća koja Komisija objavljuje svake jeseni. Komisija je ono europsko tijelo koje utvrđuje da li i kada su zaključeni pregovori oko svih 30 poglavlja. Nakon saslušavanja Komisije i nakon što Europski parlament dade svoj pristanak Europsko vijeće proglašava pregovore završenim i određuje datum za potpisivanje pristupnih sporazuma. U međuvremenu pristupne sporazume moraju potpisati sve zemlje članice.

Koliko će Uniju stajati tursko članstvo?

Prema studiji Europske komisije tursko članstvo koštat će godišnje između 16 i 27 milijardi eura. Osnovica su prognoze za stanje u Uniji do 2025. godine. Ukoliko uzmemo troškove od 20 milijardi eura godišnje, za europske građane to znači mjesečno četiri eura izdvajanja za tursko članstvo u Uniji.

Što će tursko članstvo donijeti europskom tržištu rada?

Prema procjenama Komisije nakon turskog članstva u Uniji moglo bi gotovo 3 milijuna Turaka napustiti svoju zemlju i naseliti se u ostalim članicama Unije. To je tek pola posto ukupnog europskog stanovništva. U studiji se naglašava da Europska Unija treba radne snage zbog sve manjeg nataliteta. Munchenski Ost-europa institut polazi od 4 milijuna Turaka koji bi se doselili u ostale članice Unije.

Koliko će se Unija promijeniti članstvom Turske koja je pretežito islamska zemlja?

Prema studiji Europske komisije argumentira se da bi tursko članstvo moglo pokazati da su muslimanske vrijednosti spojive sa vrijednostima Europske Unije – dakle sa slobodom, demokracijom ili poštivanjem ljudskih prava. Pristaše turskog članstva ukazuju na laicističku tradiciju Turske koja polazi od stroge podjele religije i države. Protivnici pak upozoravajuda je najveći dio Turske, prije svega onaj azijski, vrlo konzervativan.

Koje posljednice možemo očekivati na odnos snaga unutar Europske Unije?

Turska trenutno ima nešto više od 70 milijuna stanovnika, a za deset godina imat će 82 milijuna odnosno, više nego do sada najveća članica Njemačka. Obje zemlje činile bi svaka zasebno oko 15 posto ukupnog stanovništva Unije. Broj stanovnika je odlučujući za težinu unutar Europskog vijeća i donošenja odluka. Prema Europskom ustavu odluke će se donositi ako pristaje najmanje 55 posto zemalja članica i 65 posto pučanstva.

Da li su predviđene mjere gdje Europska Unija može zamrznuti proces turskog približavanja ili članstva?

Bruxelleski summit u svojim zaključcima imat će određenu klauzulu zaustavljanja procesa, na primjer ako to zatraži barem trećina zemalja članica ili ako reformski proces u Turskoj ne postiže uspjehe na području ljudskih prava, zaštite manjina ili slobode izražavanja. Daljnja prepreka je ratifikacija i potpisivanje pristupnog sporazuma u svim zemljama članicama i to ili odlukom i glasovanjem u nacionalnim parlamentima ili putem referenduma. Ukoliko samo u jednoj članici potpisivanje propadne, propada automatski i pristup kandidatske zemlje Uniji.

Što se zapravo događalo sinoć?

Sinoć smo se svi načekali datuma za početak pregovora Hrvatske s Unijom, ali ga nismo dočekali, datum je dobila Turska, a o Hrvatskoj šefovi država i vlada 25 članica Europske Unije nisu niti govorili, pa je sve pomaknuto za danas. O detaljima oko Hrvatske raspravlja se danas, a kako prema posljednjem draftu stvari stoje, najizglednije je da će Hrvatska dobiti početak pregovora u travnju i to zbog – kako se navodi tehničkih razloga – a iza toga se krije osmišljavanje pregovaračke platforme za Hrvatsku koju predlaže Europska komisija.

U zaključcima se može očekivati da će Europsko vijeće izraziti svoje zadovoljstvo postignutim napretkom koje je Hrvatska ostvarila u pripremama za otvaranje pregovora. Vijeće će također potvrditi svoje zaključke od lipnja ove godine gdje se od Hrvatske traži poduzimanje potrebnih koraka za suradnju s Haaškim sudom te da se preostali bjegunac mora locirati i prebaciti u Haag što je prije moguće. Na koncu Vijeće će pozvati Komisiju da predstavi prijedlog za okvir pregovora s Hrvatskom u kojem bi se koristilo iskustvo dosadašnjih pet proširenja.