Turska: društvene mreže na udaru vlasti | Politika | DW | 12.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Turska: društvene mreže na udaru vlasti

Do sada su društveni mediji u Turskoj bili instrument zaobilaženja državne cenzure. Turski predsjednik sada pokušava intenzivnije kontrolirati platforme novim zakonom. Oporba zvoni na uzbunu.

U gotovo 20 godina dosadašnjeg mandata turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u velikoj je mjeri uspio staviti novine i televizijske stanice pod svoju kontrolu. No, oporbene su snage reagirale: političari, aktivisti i kritičari povukli su se na društvene mreže i stvorili alternativni medijski krajolik i alternativnu javnost. Aktivisti skreću pozornost na pritužbe na platformama kao što su Twitter, Facebook ili YouTube, oporbeni političari mobiliziraju svoje pristaše, a mali, alternativni mediji tamo emitiraju svoje programe.

Sloboda medija na društvenim mrežama ugrožena

Erdoganova vlada sada sve više nastoji proširiti svoj utjecaj na društvene mreže i internet. U posljednjih nekoliko godina vlada je imala sve veću kontrolu nad sadržajem na Internetu. Sada Erdogan poduzima sljedeći udar. Za borbu protiv "lažnih vijesti, dezinformacija, izazivanja i linčovanja na društvenim mrežama", turska vlada i tijelo za komunikaciju predsjedničke palače, kao i vrhovno nadzorno tijelo za medije RTÜK planirali su novi pravilnik o društvenim medijima. Kršenje ovog zakona dovest će do novčanih kazni i zatvora. Iz vladinih krugova se saznaje da trenutno rade na zakonskom tekstu.

Vlada želi društveni mir na mreži

"Postoje pritužbe iz svih dijelova društva", rekao je Naci Bostancı, čelnik parlamentarne grupe islamske konzervativne vladajuće stranke, AKP, o predloženom zakonu. "Ljudi i institucije su na meti lažnih profila na društvenim mrežama ili lažnih identiteta. Koristi se jezik koji remeti mir među ljudima i u društvu. (...) Želimo uzeti u obzir zakon koji promiče demokraciju, slobodu i pravo", rekao je on.

Oporba, međutim, sumnja da se planirana uredba prvenstveno odnosi na socijalni mir. Glavna briga je proširiti vladin utjecaj u digitalnom svijetu, kritiziraju brojni oporbeni političari. Glavna kritika oporbe je da će ova planirana naredba dovesti do vala uhićenja. Također postoji bojazan da će cenzura postati raširena na internetu i društvenim mrežama.

Vlada umiruje: "Podrivanje slobode komuniciranja nikada nije bilo na dnevnom redu (...) Želimo surađivati ​​sa svim relevantnim stranama, predložiti propis i spriječiti dezinformacije", rekao je Bostancı za DW.

"Na početku smo lova na vještice"

Symbolbild Twitter Türkei

Sada su i društvene mreže opasne

Komunikacijski stručnjak Mustafa Adıgüzel iz najveće oporbene stranke, CHP, smatra da je to izgovor. “Stalno govore: 'Vaše dijete ili vaš supružnik mogli bi biti žrtva lažnih informacija.' Problem je u tome što vladine stranke utvrđuju što je istina, a što laž. Istodobno, predsjednička će palača koristiti društvene medije za širenje svojih informacija i pogleda", kaže Adıgüzel." Riječi predsjednika Erdogana često sadrže najčišće dezinformacije. Hoće li i oni spriječiti takve izjave?", kaže Adıgüzel.

Od listopada prošle godine, turska vlada uvelike je povećala svoju kontrolu nad sadržajem na internetu proširivanjem Zakona o medijima 5651: Tu je kontroverzna izmjena zakona kojom vlada obvezuje platforme s više od milijun korisnika da otvore podružnicu u Turskoj. Ako Twitter ili drugi odbiju otvoriti predstavništvo na turskom tlu, turski sudovi mogli bi smanjiti njihovu propusnost do 95 posto. Osim toga, s vladinog stajališta, sumnjiv sadržaj sada bi trebao biti kažnjen novčanim kaznama od milijun do deset milijuna lira. Međutim, kritičari vide ovaj zakon kao još jedan napad na slobodu izražavanja i slobodu tiska.

Zakon na osnovu njemačkog modela?

Vladini dužnosnici tvrde da slični zakoni postoje i u demokratskim zemljama poput Njemačke. Erdogan je predloženi zakon nazvao "njemačkim modelom". Misli se na Zakon o provedbi na mreži (NetzDG), koji je stupio na snagu 2017. radi poboljšanja provođenja zakona na društvenim medijima u Njemačkoj. Objave koje su predmet zločina iz mržnje mogu se tako ukloniti s internetskih platformi. S druge strane, turska oporba redovito kritizira činjenicu da internetska politika turske vlade nema nikakve sličnosti sa zapadnim zemljama, već je usporediva s politikama autokratskih zemalja poput Kine, Rusije ili Indije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu