Tunis: Mršavi rezultati revolucije | Politika | DW | 16.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Tunis: Mršavi rezultati revolucije

Građani Tunisa ponovo su izišli na ulice. Ovaj put zbog povećanja cijena kruha. Političke reforme nisu se odrazile na gospodarstvo procvat. Zašto?

Minimalna primanja za obitelji koje nemaju od čega živjeti, besplatna medicinska njega za nezaposlene, krediti za izgradnju kuća- to su neke od mjera kojima je vlada Tunisa reagirala na prosvjede, koji se već tjedan dana šire zemljom. Mnogi građani u mnogim gradovima demonstriraju protiv novog zakona, koji je doveo do povećanja cijena i većih izdataka za život a time i do takvih financijskih opterećenja, koja mnogi Tunižani ne mogu podnijeti.

Prosvjedi su nastavljeni i u nedjelju (14.1.2018). Uz stroge mjere sigurnosti se pred sjedištem sindikata UGTT u gradu Tunisu tijkom prijepodneva okupilo oko tisuću prosvjednika. Pojedinci su se putem megafona obratili javnosti, negodujući zbog još većeg siromaštva i gladi. Moćno sindikalno udruženje UGTT je zajedno s pokretom "Narodni front", koji predstavlja savez raznih civilnih grupa i građanskih inicijativa pozvalo na marš u centru Tunisa. I islamistički orijentirana stranka Ennahda, koja je sastavni dio vladajuće koalicije u Tunisu, pozvala je na prosvjede, kojima se odazvalo nekoliko stotina ljudi.

Nakon revolucije 2010/11, koja je rezultirala ostavkom bivšeg predsjednika Bena Alija 14.1. 2011., siječanj je postao tradicionalni mjesec, u kojem Tunižani prosvjedima izražavaju svoju političku volju. Ove godine oni podsjećaju na još jedan događaj - na tzv. "Intifadu al-Khubez". Bio je to "ustanak za kruh" kada su građani 3. siječnja 1984. izašli na ulice kako bi prosvjedovali zbog povećanja cijena kruha.

Ovogodišnji prosvjedi, zakazani također za 3. siječanj predstavljaju za mnoge Tunižane nastavak prosvjeda iz 1984-te godine. Ljudi su i danas kao i tada izišli na ulice zbog teške socijalne situacije. Državno zaduženje iznosi 70 posto bruto-društvenog proizvoda, inflacija je porasla na preko 6 posto, stopa nezaposlenosti je preko 15 posto a kod mladih Tunižana, koji su završili fakultete, iznosi čak 30 posto. S obzirom na to da se država obvezala na striktno smanjenje troškova, nakon što je uzela kredit od 2,4 milijarde eura od Međunarodnog monetarnog fonda, ne ostaje joj puno prostora kako bi  barem djelomice pokrenula gospodarstvo otvaranjem novih radnih mjesta i novim konjunkturnim programom, koji bi doveo do privrednog rasta.

Što čekamo?

Tunesien - Ausschreitungen und Proteste in Tunis (picture alliance/abaca/Y. Gaidi)

Na ulice zbog kruha

Ove godine su na ulice najprije izišli mladi. Mnogi su se priključili savezu "Fech Nestannew?" - "Što čekamo?" "Želimo zaustavljanje povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, podizanje moratorijuma na zapošljavanje u javnim poduzećima i službama, želimo sigurnost i zdravstvenu njegu kao i nacionalnu kampanju protiv korupcije", kaže Warda Atig, jedna od inicijatorica prosvjeda za TV-stanicu Al Jazeera.

U zahtjevima pokreta "Fech Nestannew?" kao i drugih demonstranata se pored socijalnih zahtjeva ističe više ili manje otvorena kritika prema vlastima. "Nije zadatak tuniskog naroda da plaća cijenu lošeg vođenja zemlje i lošeg upravljanja vladom, cijenu korupcije i političkog bankrota", kaže novinarka Henda Chennaoui iz časopisa "Jeune Afrique", koja je povezana s pokretom "Fech Nestannew?".

Sumnje u revoluciju

Sedam godina nakon početka tuniske revolucije, koja je izazvala lanac ustanaka u gotovo svim zemljama arapskog svijeta, čini se da strpljenje Tunižana širom zemlje polako popušta. "Od promjena 2011. ljudi više ne vide ekonomski napredak", kaže za francuski Le Monde politolog Béligh Nabli s pariškog "Instituta de Relations Internationales et Stratégiques"

Tunižani su deziluzionirani. Oni ne vide vezu između političkog i ekonomskog razvoja zemlje. Okretanje demokraciji i pravnoj državi nije donijelo ekonomski napredak. Zbog toga bi u opasnosti mogle biti sve političke tekovine, ostvarene revolucijom 2011. godine. "Ljudi naginju k tomu da revoluciju promatraju kao početak ili čak kao razlog za pogoršan ekonomski položaj", kaže Béligh Nabli.

Krivicu daju i vladi koja je preuzela vlast nakon promjena. Ona se premalo brinula za blagostanje ljudi, smatra Nabli i dodaje: "Politička klasa ostavila je dojam kao da ne vidi ozbiljnost situacije. Političari su prema problemima građana pokazali ravnodušnost i nevjerojatnu ignoranciju."

Neiskorištene prilike

Tunesien Proteste (Reuters/Z. Souissi)

Prosvjedi su djelomično bili nasilni

Ekonomska stagnacija je, prema mišljenju drugog politologa, Safwana Masrija, žalosna i zbog toga što Tunis sada ima dobre preduvjete za održivi razvoj. S obzirom na to da zemlja ne raspolaže značajnim resursima sirovina, za razliku od Saudijske Arabije, Tunis do sada nije bio uvučen u hladni rat. Stoga se u Tunisu nije ni razvio tako autoritaran režim kao u drugim arapskim zemljama. To i jest bio jedan od razloga zbog kojih je revolucija 2010/11 protekla blago, piše Masri u svojoj nedavno objavljenoj knjizi "Tunisia. An Arab Anomality".

Umjesto toga su građani preko sindikata UGTT pokazali veliki angažman u izgradnji civilnog društva čak i kada se radi o zastupljenosti žena u javnom i poslovnom svijetu. Kada je u pitanju obrazovanje, u Tunisu se poklanja velika pažnja dvojezičnosti i upotrebi kako arapskog tako i francuskog jezika. I to je doprinijelo bliskim vezama Tunižana sa Europom.

No istodobno su sve bolnije razlike u gospodarskom razvoju u odnosu na Europu, koja bi, kako piše Le Monde, Tunis morala jače podržati. Ne mogu se samo hvaliti političke reforme a prešućivati ekonomska stagnacija. Ukoliko se situacija brzo ne promijeni, ovi prosvjedi bi mogli dobiti puno jači politički karakter, upozorava Henda Chennaoui iz saveza "Fech Nestannew?". Prosvjedi bi se mogli uperiti direktno protiv vlade. No, socijalni ustupci, koje je vlada napravila demonstrantima, pokazuju da je poruka očito shvaćena.

 

Preporuka uredništva