Tužba u Njemačkoj protiv Asada

Ukupno šest odvjetnika je potpisalo tužbu u kojoj sirijskog vlastodršca Bašara al Asada optužuju za "ratne zločine i zločine protiv čovječnosti". U dijelovima Alepa, koji su pod kontrolom pobunjenika, sirijska vlada je ciljano bombardirala stambena područja, bolnice i objekte u kojima su smještene organizacije za pružanje humanitarne pomoći, navodi se u tužbi napisanoj na 37 stranica koja je poslana glavnom državnom odvjetniku u Karlsruheu.

Sirijske vladine trupe su pri "neselektivnom bombardiranju" civila u Alepu koristile kasetne bombe, napalm bombe i kemijsko oružje, navodi se u tužbi. Također se navodi da je civilno stanovništvo opkoljeno i da su blokirani svi putovi za bijeg i opskrbu. "U Alepu se događa genocid", rekao je berlinski odvjetnik Mehmet Daimagüler predstavljajući tužbu u Berlinu. "Odbijam prihvatiti da mi kao građani i odvjetnici ne možemo ništa poduzeti."

Podnositelji tužbe navode ukupno 41 "nemilosrdni i nerazmjerni napad na civilno stanovništvo" u Alepu u vremenskom razdoblju od 26. travnja do 11. studenoga 2016. godine. Oni su - to je važno za tužbu - svi dobro dokumentirani bilo da su to uradili Ujedinjeni narodi, bilo humanitarne organizacije. Posebno drastičan primjer je napad na humanitarni konvoj sirijsko-arapskog Crvenog polumjeseca 19. rujna 2016. godine. Kamion, koji je bio natovaren hranom i drugim potrepštinama namijenjenim civilnom stanovništvu u Alepu uništene je u paljbi, a vozač je ubijen.

Je li nadležno njemačko pravosuđe?

No zašto bi se državno odvjetništvo u Karlsruheu bavilo ratnim zločinima u Siriji? Ni počinitelj ni žrtve nisu njemački državljani i izrazito je malo vjerojatno da Bašar al-Asad stupi na njemačko tlo. Tužitelji se pozivaju na njemački Zakon o međunarodnom kaznenom pravu iz 2002. godine. Na osnovi ovog Zakona takvi zločini podliježu njemačkom kaznenom pravu. No tu postoji i ograda: ovaj zakon daje nacionalnim - dakle sirijskim - i međunarodnim sudovima prednost pri kaznenom gonjenju.

Ovdje njemački pravnici iznose argumente koji glase da trenutno ni sirijski sudovi, a ni Međunarodni kazneni sud u Haagu u ovom slučaju ne mogu biti aktivni. Sirija nije potpisnica ugovora o Međunarodnom kaznenom sudu, zbog čega bi moralo intervenirati Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Vijeće bi, kako navode njemački pravnici, moralo slučaj prebaciti Sudu u Haagu, ali to Rusija i Kina, zemlje s pravom veta, odbijaju. Nadležnost državnog odvjetništva dakle postoji, navode podnositelji tužbe. "Dogodila su se najteža kaznena djela i ona moraju biti pravno procesuirana", naglašava odvjetnik Daimagüler. On je optimističan i vjeruje da će Savezno državno odvjetništvo podnesenu kaznenu prijavu "vrlo ozbiljno razmotriti".

"Njemačka je sebe uvijek vidjela kao nekoga tko radi na unapređenju međunarodnog prava", naglašava bonnski odvjetnik Jens Dieckmann koji je jedan od podnositelja tužbe. Ono što se događa u Alepu ne događa se u praznom prostoru, kaže on. Dodaje da su stotine tisuća Sirijaca izbjegle u Njemačku - upravo zbog zločina koji su nabrojani u tužbi. Ovdje u Njemačkoj oni su, kako kaže Dieckmann, ispitivani od strane njemačkih vlasti o njihovim saznanjima o ratnim zločinima u Siriji. Dođe li do postupka u Njemačkoj među sirijskim izbjeglicama postoji mnogo potencijalnih svjedoka ili također mogućih su-podnositelja tužbe, kaže Daimagueler. "Oni bi trebali dobiti prostor da ono što su preživjeli prerade", zahtijeva ovaj odvjetnik.

Osigurati dokaze

Za podnositelje tužbe bi postupak bio pravna investicija u budućnost. Mogli bi se ustanoviti i osigurati dokazi ratnih zločina sirijskih vladinih trupa. Jedan takav dokazni materijal bi kasnije po potrebi mogao biti predan nekom međunarodnom sudu. Ili bi mogao pokrenuti međunarodnu tjeralicu za Asadom.

Tužitelji naglašavaju da nije riječ o tome da se zločini drugih strana u ratu u Siriji zanemare. No međunarodnopravno gledano oni ne mogu biti usmjereni jedni protiv drugih, već moraju biti promatrani odvojeno. Istražni postupak protiv Bašara al-Asada u Njemačkoj bi imao i učinak u Damasku, uvjeren je Daimagüler. "To bi bio jak signal koji mi ne bismo trebali podcijeniti", kaže on.