1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tužan kraj željezare u Nikšiću

23. prosinca 2011

Nekadašnji ponos crnogorskog gospodarstva pokleknuo je nakon tri neuspjele privatizacije. Posljedice su katastrofalne po crnogorsko gospodarstvo. U Nikšiću sada praktično rade samo kladionice i pogrebna poduzeća.

https://p.dw.com/p/13Xtx
Foto: ThyssenKrupp

Samo je jedno pitanje u vezi sa Željezarom sada otvoreno: hoće li neka inozemna tvrtka biti zainteresirana za kupnju? Jer, u Željezari je još u travnju, na zahtjev radnika, proglašen stečaj, a početkom prošlog mjeseca taj nkadašnji div je bankrotirao.

Očekivanja dužnosnika

„Samo bi prodaja mogla zadovoljiti interese zaposlenih, odnosno osigurati dugoročni opstanak tvornice“, kaže crnogorski ministardospodarstva Vladimir Kavarić i dodaje da je to ito tako u interesu Crne Gore. „Sad više ne postoje institucionalne prepreke da se raspiše natječaj za kupnju Željezare. To je pitanje dinamike privrednog suda i samo čiste tehničke organizacije procesa, tako da očekujem da će Željezara vrlo brzo biti ponuđena na tržištu. Uzimajući u obzir iskazani interes zadnjih mjeseci, a poznavajući i lošu međunarodnu konjukturu, nadam se, ipak, da će Željezara kroz taj proces naći strateškog vlasnika“, navodi Kavarić.

Ručno kovanje željeza
Nije još puno radnika preostalo u tvorniciFoto: Fotolia/Campot

Za nekadašnji ponos crnogorske industrije i grada Nikšića najveće zanimanje pokazuju tvrtke iz Njemačke i Turske. Analitičari u Podgorici smatraju da bi samo moćni konzorciji iz tih zemalja mogli osigurati nekavu budućnost nikšićkoj Željezari s njenih preostalih 343 radnika. A to je čak 20 puta manje nego pre dvadeset godina, kada je u toj tvornici bilo zaposleno više od sedam tisuća ljudi.

Stara brava
Hoće li nikšićka željezara uspjeti izbjeći sudbinu sisačke?Foto: Marc Dietrich-Fotolia.com

Logičan epilog

Urednica u podgoričkom dnevniku „Dan“ Jadranka Rabrenović kaže da je ovaj epilog logičan rezultat tri katastrofalne privatizacije koje je, iz političkih razloga provela crnogorska vlast. „Vladajuća struktura nije bila spremna radnike otpuštati, pa su im trebali tzv. strateški partneri koji bi to uradili. Na kraju, u Željezari je ostao neočekivano mali broj zaposlenih pa se računa da bi s tako malim brojem zaposlenih i sa započetom modernizacijom moglo biti zainteresiranih partnera za ponovnu privatizaciju“, ističe Jadranka Rabrenović.

Slična je situacija zadesila i gotovo sve nekadašnje velike tvrtke u Crnoj Gori, uključujući i najveću, Kombinat aluminija u Podgorici. Unija slobodnih sindikata Crne Gore je najavila da će zbog loših privatizacija i povećavanja cijena električne energije kao i osnovnih životnih namirnica pozvati radnike i građane na prosvjedna okupljanja.

Autor: Mustafa Canka, Podgorica

Odg. ur.: Snježana Kobešćak