Trumpova politika prema Kubi tjera i španjolske hotelijere | Gospodarstvo | DW | 03.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Trumpova politika prema Kubi tjera i španjolske hotelijere

Trump je ponovno aktivirao stroge odredbe trgovačkog embarga protiv Kube i to stvara nevolje i europskim tvrtkama koje se tamo šire. Posebno je to kritično za hotelijere Španjolske koji su osobito aktivni na Kubi.

Prije nekoliko tjedana je američki predsjednik Trump ponovno aktivirao takozvani Helms-Burtonov zakon (puno ime odluke američkog Kongresa usvojene 1996. je Akt o slobodi Kube i demokratskoj solidarnosti). Time je praktički ne samo zaustavljen svaki pokušaj gospodarske suradnje SAD i Kube nego se Washington vraća politici „čvrste ruke" prema socijalističkoj Kubi.

Ali u ovih nekoliko godina opreznog otvaranja Kube stranim investitorima su i mnoge europske tvrtke započele suradnju s tom zemljom (.Kuba čista uz njemačku pomoć) Već i zbog jezika i zbog zajedničke prošlosti je osobito aktivna bila Španjolska i tu su prednjačili španjolski hotelski lanci: „Investicije španjolskih hotelijera u Kubi su priča o uspjehu", tvrdi Alvaro Pacheco, glasnogovornik španjolskog hotelskog lanca Barcelo Group. On je jedan od tri španjolska hotelska koncerna koji u međuvremenu dominiraju u Kubi u suradnji s lokalnim partnerima, druga dva su Melia Hotels International i Iberostar Group (Luksuz se vraća na Kubu).

Kuba Havanna Kempinski Hotel

Ne samo španjolski, u Kubi su aktivni i drugi europski hotelijeri. Naravno i ovaj hotel njemačko-švicarskog koncerna Kempinski je nekoć pripadao nekom drugom.

„Povrat" hotela oduzetih prije šezdesetak godina

Makar su i španjolska vlada i Europska unija odlučno stali iza španjolskih hotelijera koji djeluju u Kubi, za njih je posebno problematičan treći dio Helms-Burtonovog zakona nazvan „Zaštita prava imovine državljana SAD-a" (na Kubi). Njime američki propis jamči povrat imovine oduzete revolucijom u Kubi. Na temelju njega jedna obitelj porijeklom iz Kube koja je pobjegla u SAD sada želi tužiti španjolskog hotelijera Melia Hotels International jer upravlja hotelom u mjestu Cienfuegos, koji je ta obitelj izgubila u revoluciji prije gotovo 60 godina. Mnogi hoteli u Kubi doista potječu još iz tih predrevolucionarnih vremena karipskog otoka, a neke od njih su sada preuredili i vode ih španjolski hotelijeri.

Ali od svih njih samo Alvaro Paceco iz Barceo Grupe uopće želi davati izjave medijima i on je iznimno optimističan: „Mi smo potpuno bezbrižni što se tiče naše situacije na Kubi", kaže novinarima DW-a. Njihov udio u vlasništvu čitavog kubanskog hotelskog lanca je minimalan u slučaju da „ipak nastupe okolnosti koje se u ovom trenutku ne mogu naslutiti" – dakle da hoteli budu vraćeni nekadašnjim vlasnicima.

Kasino u Havani u pedesetima

Nije tek komunistička propaganda da je Kuba prije revolucije bila raj za američki organizirani kriminal.Utoliko niti svi nekadašnji vlasnici hotela nisu baš primjer "demokracije".

Gospodarski „slomiti" Kubu

Federico Ferrer Delso, ataše za trgovinu španjolskog veleposlanstva u Kubi podsjeća i na pozadinu tih američkih propisa i trgovačkog embarga. Prvi embargo je uveo još 1960. Kennedy neposredno nakon kubanske revolucije godinu ranije, ali mnoštvu kubanskih izbjeglica u SAD politika njihove nove domovine prema Kubi nikad nije bila dovoljno oštra.

S vremenom i sve većim političkim utjecajem Kubanaca u SAD je politika Washingtona zapravo postajala sve oštrija, a nakon sloma SSSR-a se vjerovalo kako je došao trenutak za „odlučujući udarac" protiv vlade u Havanni kako bi i ona bila srušena. Već za vrijeme predsjedništva Busha starijeg je 1992. usvojen Akt Torricelli (također poetskog naslova „Akt o demokraciji Kube"), a onda je upravo Bill Clinton potpisao i taj Helms-Burtonov zakon. Za sadašnjeg španjolskog diplomata je njegov smisao bio samo jedan: „To je instrument čiji je cilj bio ugušiti gospodarstvo Kube i oštetiti lokalno stanovništvo."

Španjolski hotelijeri u Kubi posluju odlično, ali što od toga imaju Kubanci? S jedne strane su tamo i dalje bogati turisti kojima ne nedostaje bilo kakvog luksuza, ali s druge strane su tu i dalje nestašice i prazne prodavaonice (Velike nestašice na Kubi) za same Kubance. Ne čini se da španjolske investicije tu bilo što bitno mijenjaju.

Kuba Las Brujas Hotel

Turistima u Havani baš ništa ne nedostaje. Ali, što je to promijenilo u životu samih Kubanaca?

Turizam je promijenio i Španjolsku

Španjolski ataše za trgovinu tvrdi kako ipak i Kubanci imaju koristi: „Ove investicije donose radna mjesta i omogućavaju prijenos znanja", tvrdi Ferrer. Smatra kako baš turizam Kubi otvara najjednostavniju mogućnost da dođe do tako potrebnih deviza. I službenik španjolskog hotelskog lanca Pacheco tvrdi kako se nešto čini već i zapošljavanjem tolikog broja osoblja koje je potrebno za luksuzne hotele (Kruzerom na Kubu). Ali i priznaje: „Nije naša zadaća da kao hotelijeri razmišljamo o takvim stvarima. Mi smo poduzetnici, a ne političari."

Španjolski diplomat pak podsjeća kako činjenica da toliko turista dolazi na Kubu neće imati samo gospodarske, nego i socijalne posljedice. Podsjeća i na ono što se događalo u njegovoj domovini Španjolskoj i tu vidi sličnosti s današnjom Kubom. U Španjolsku su turisti počeli masovno dolaziti 60-ih godina prošlog stoljeća još u doba diktature Franca. Turizam je počeo nositi blagostanje, ali i drugačiji način razmišljanja koji je onda doveo i do demokracije u Španjolskoj.

„Mislim da taj primjer može vrijediti i za Kubu", misli Federico Ferrer. Ali već i prije toga, turistički sektor i španjolski lanci Kubancima mogu pomoći i promjenom tamošnjih poslovnih navika.

 

Preporuka uredništva