Trump povećava pritisak na Berlin | Politika | DW | 19.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Trump povećava pritisak na Berlin

Njemački sigurnosni krugovi su skeptični oko zahtjeva američkog predsjednika Trumpa, koji od Berlina traži da prihvati bivše borce IS-a i da im sudi. To neće biti tako jednostavno, tvrde Nijemci.

Kada se radi o njemačkim borcima iz redova IS-a, međunarodna je diplomacija ipak nešto kompleksnija od jednog tweeta – onog predsjednika Trumpa kojim zahtijeva da Njemačka prihvati te borce i da im sudi. A koliko je kompleksnija vidi se već iz odgovora Sörena Schmidta. On je glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova u Berlinu. Za DW on doduše potvrđuje da u načelu „svi njemački državljani, pa i oni za koje se sumnja da su se borili u redovima takozvanog IS-a, imaju pravo povratka u Njemačku". Sirija je, dodaje, ipak poseban slučaj, kaže da savezna vlada „zbog oružanih sukoba trenutno ne može ponuditi pravne i konzularne usluge njemačkim državljanima koji se nalaze u zatvoru u Siriji". Isto tako na sirijskom teritoriju nije moguće zastupati njemačke interese vezane uz kazneni progon, „jer zbog nedostatka postojeće pravne pomoći nije moguće provođenje policijskih i pravosudnih mjera".

I predsjednik Trump bi morao znati da je njemačko veleposlanstvo u Siriji zatvoreno još od 2012., odnosno da konzularna skrb oko njemačkih državljana u toj zemlji formalno nije moguća. I svejedno je Trump preko vikenda posegnuo za svojim mobitelom kako bi preko Twittera odaslao jednostavnu poruku: „SAD traži od Velike Britanije, Francuske, Njemačke i drugih europskih saveznika da prihvate više od 800 boraca IS-a koje smo uhitili u Siriji i da im sude."

Nijemci u kurdskim zatvorima

I od te poruke Schmidt i njegove kolegice i kolege moraju stalno nešto objašnjavati – u političkom Berlinu se „rasplamsala" debata o zahtjevima iz Washingtona, pro i contra onoga što piše predsjednik Trump. Jedno se čini jasnim: Trump nije usamljen. I Sirijske demokratske snage (SDF) koje predvode Kurdi već odavno kritiziraju činjenicu da europske države do sada nisu bile spremne na prihvat svojih državljana. Kurdi su najvažniji američki saveznici u Siriji, koju potresa građanski rat. Brojni zatočenici nalaze se prvenstveno u kurdskim zatvorima i logorima na sjeveru Sirije. SDF poziva Ujedinjene narode i da u Siriji utemelji posebne sudove koji bi procesuirali bivše borce IS-a.

Sören Schmidt polazi od toga da se među njima nalazi i poveći dvoznamenkasti broj muškaraca, žena i djece iz Njemačke. "Po saznanjima sigurnosnih službi, ti muškarci i žene od 2013. godine su iz Njemačke putovali u smjeru ratnog područja u Siriji, najprije u Irak, kako bi se tamo priključili terorističkim skupinama i „džihadu". Pravna situacija u većini je slučajeva nejasna, baš kao i ono što se tim ljudima konkretno predbacuje. Samo protiv malog broja tih ljudi već postoje nalozi za uhićenje, odnosno pokrenuti su istražni postupci."

Kazneni progon - težak

Ukupno je oko 1.500 islamista iz Njemačke od 2013. otputovalo u smjeru Sirije i Iraka. Oko 200 tih osoba je poginulo u Siriji ili Iraku. Oko 300 ih se vratilo u Njemačku. Iako sigurnosne službe kod 100-tinjak povratnika raspolažu spoznajama da su ti ljudi aktivno sudjelovali u borbama u Siriji ili Iraku, odnosno da su prošli kroz obuku za borbeno djelovanje, stvarni kazneni progon u Njemačkoj je – vrlo kompliciran. 

Pogledajte video 04:24

Traume izbjeglica u Njemačkoj

Jer čak i kad bi se te osobe, uhićene u Siriji pod sumnjom da su borci IS-a, doista vratilo u Njemačku, nakon stupanja na tlo Savezne Republike bi im se moralo dokazati da su doista sudjelovali u oružanim sukobima u ratnom području. Za izdavanje uhidbenog naloga njemačke vlasti u rukama moraju imati pouzdane informacije o povratnicima. A njih nije lako dobiti, jer na koncu konca u ratnim predjelima ne postoje državne strukture koje funkcioniraju, nema istražnih organa koji bi onda njemačkim kolegama mogli dostaviti te podatke.

Sören Schmidt u razgovoru za DW objašnjava službenu proceduru za skupinu takozvanih „povratnika iz džihada": „Za svaku osobu će se napraviti individualna procjena stupnja potencijalne opasnosti. Gdje god to bude moguće, njemačke će vlasti pokušati deradikalizirati povratnike. Programi podrške poput mjera deradikalizacije, ali i socio-pedagoška i psihološka podrška, pogotovo ciljaju na djecu koja se vrate u Njemačku, djecu koja su možda traumatizirana i uopće ne dolaze u obzir za provođenje kaznenog postupka."

Unatoč svim navedenim poteškoćama, presude su ipak moguće. U Njemačkoj je kažnjivo članstvo u nekoj terorističkoj skupini (u određenim okolnostima se to tiče i inozemnih organizacija) – i to po članku 129b Kaznenog zakona. Osim toga je kažnjiva i priprema teškog nasilnog djela koje ugrožava državni poredak. 

Od 2015. postoji i jedna dodatna odredba, po kojoj je moguće kažnjavanje svih osoba koje zbog sudjelovanja u jednom takvom činu pokušaju otputovati iz Njemačke. Ali i u tom slučaju treba naravno dokazati da je to bio razlog napuštanja zemlje. Presedan već postoji – radi se o presudi jednom mladom čovjeku koji zbog toga mora u zatvor (kazna od 2,5 godine). Presudu je 2017. potvrdio Vrhovni sud.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva