Tri krize u novoj godini | Politika | DW | 28.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Tri krize u novoj godini

Godina 2019. za Njemačku na vanjskopolitičkom planu započinje vrlo nemirno. Kriza eura, ukrajinska kriza i kriza u Siriji su simboli mnogih otvorenih pitanja u čijem rješavanju Berlin mora sudjelovati.

Nova dilema oko eura

Nakon dramatičnog spašavanja prezaduženih država poput Grčke, sudbina eura je ponovno na kocki. Tako dramatično je to nedavno formulirao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Ovoga puta je prije svega Italija ta koja zadaje glavobolje. Unatoč tomu što su se vlada u Rimu i Europska komisija dogovorili oko kompromisa, čitava priča ostavlja gorak okus u ustima. Talijanska vlada, koju čine populistički pokret Pet zvjezdica i desničarska Lega, otvoreno se suprotstavila Europskoj komisiji koja je odbacila novi talijanski nacrt proračuna zbog prevelikog novog zaduženja.

Bivši njemački ministar financija Wolfgang Schäuble odbacuje stav po kojem bi „više dugova riješilo talijanske probleme“. Istodobno smatra da bi financijsko tržište ionako discipliniralo Italiju. „Mislim da bi im tržišta rekla: nećete dobiti dodatne financije", rekao je Schäuble u razgovoru za DW krajem listopada. No pokazuje da ga činjenica da je talijanska vlada jednostavno htjela prekršiti europska pravila ne ostavlja hladnim. „Ne dozvoljavam da me se ucjenjuje", kaže.

I čak ako je velika svađa zasad izgleda izbjegnuta, talijanska vlada i dalje u rukama ima snažno sredstvo pritiska: u slučaju da komisija ipak kazni Italiju, to bi desnim populistima u čitavoj Europi dalo još više poticaja. A to je posljednje što je, nekoliko mjeseci uoči izbora za Europski parlament, potrebno Europskoj uniji. No ako komisija previše popusti, to će s druge strane ugroziti njezin autoritet.

Sukob u svakom slučaju postavlja mjerilo za pitanje koliko EU sam ozbiljno shvaća svoja pravila. I francuski predsjednik Emmanuel Macron je nakon protesta „žutih prsluka" popustio i povukao poteze koji idu u smjeru financijskih ustupaka koji će dodatno povećati francuski deficit. I tu prijeti sljedeći veliki sukob.

Konflikt zwischen Russland und der Ukraine (picture-alliance/AP/Russia's Federal Security)

Snimka incidenta u kojem je ruska obalna straža spriječila prolaz ukrajinskoj mornarici (26.11.)

Zaoštren rusko-ukrajinski sukob

Sukob između Rusije i Ukrajine nakon ruskog anektiranja Krima i dalje ostaje u središtu pozornosti. Njemačka i Francuska su se uvijek iznova, pa i nakon eskalacije sukoba oko Azovskog mora krajem studenoga, trudile oko pomirenja dviju strana. Ruska obalna straža je ukrajinskim brodovima zapriječila prolaz kroz Kerčka vrata koja Moskva doživljava kao vlastiti teritorij. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko apelirao je uoči EU samita na Uniju: „Mi moramo povećati pritisak na Moskvu."

No EU je, kad su u pitanju sankcije protiv Rusije, podijeljen. Neke zemlje žele prekinuti sankcije jer štete biznisu, druge bi pak htjele pooštriti sankcije. Ove potonje kritiziraju i Njemačku zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok II koji bi plin direktno iz Rusije dovodio u Njemačku. Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla kako je na samitu sredinom prosinca zaključeno kako ne postoje uvjeti za popuštanje ili ukidanje sankcija. No isto tako sankcije nisu ni pooštrene.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis je bio jasan prilikom jednog susreta s Porošenkom: „Sankcije nisu kazna. Sankcije su motivacija za Rusiju da se vrati u civilizirani svijet." I Merkel uvijek iznova inzistira na nastavku dijaloga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. No dosada to nije dovelo do rješenja ukrajinskog sukoba.

Syrien Krieg | Zerstörung in Aleppo (Getty Images/AFP/A. Watad)

Kada će se izbjeglice moći vratiti kući u razrušeni Alep?

Mir u Siriji s Asadom?

Nakon više od sedam godina građanskog rata u Siriji, zemlja je u potpunosti devastirana. Milijuni su prognani iz svojih domova. U međuvremenu je predsjednik Bašir el Asad uz pomoć Rusije i Irana povratio gotovo sva područja koja su se nalazila pod kontrolom pobunjenika. I teroristička skupina Islamska država je izgubila najveće dijelove nekad zaposjednutog područja. U Njemačkoj se odjednom postavilo pitanje povratka stotina tisuća sirijskih izbjeglica. No Ministarstvo vanjskih poslova još uvijek situaciju u Siriji smatra nedovoljno sigurnom za povratak. Još uvijek je na snazi zabrana protjerivanja za Sirijce koji nemaju legalan status u Njemačkoj.

No širom Europe se širi umor nakon mnogih uzaludnih pokušaja ostvarenja trajnog mira u Siriji. Neki političari iza zatvorenih vrata sada već govore i o nekoj vrsti pomirenja s tim da će Asad ostati na vlasti. Stručnjak za Bliski istok iz Zaklade znanost i politika Guido Steinberg je u razgovoru za DW kritizirao ponašanje njemačke vlade kada je sirijska kriza u pitanju. „Vlada u Berlinu je neoprezno polazila od toga da će Asadov režim pasti u najkraćem mogućem roku. Da se zaista htjelo srušiti režim u Damasku, trebalo je bolje vojno podržati pobunjenike. Nijemci danas u ovom sukobu više ne igraju nikakvu ulogu", zaključuje Steinberg.

Optužbe druge vrste na račun Berlina dolaze zbog Jemena gdje se, prema navodima Ujedinjenih naroda, trenutno odigrava najgora humanitarna katastrofa na svijetu. Njemačka je dugo Saudijskoj Arabiji, koja je pomaganjem jemenskoj vladi u borbi protiv pobunjenih Hutija aktivni sudionik u ovom sukobu, prodavala oružje. Čak i sada, kada je uveden embargo na izvoz oružja u Saudijsku Arabiju, njemački vojni koncern Rheinmetall i dalje preko svojih tvrtki kćeri prodaje oružje ovoj zemlji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva