″Trebali bismo iskoristiti efekt medenog mjeseca″ | Politika | DW | 28.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

"Trebali bismo iskoristiti efekt medenog mjeseca"

Ljudi migrantskog porijekla u početku imaju vrlo veliko povjerenje u politiku, ali se ne usuđuju sami baviti njome. Jedna nova studija govori o "političkoj samoefikasnosti". O tome u intervjuu DW-a govori Jan Schneider.

Oko 20 milijuna ljudi, dakle četvrtina stanovništva Njemačke je migrantskog porijekla. To znači da ili oni sami ili jedan od njihovih roditelja nije rođenjem stekao njemačko državljanstvo. Oko polovica njih, deset milijuna, ima njemačku putovnicu i imaju pravo glasa na izborima. Trenutno se, međutim, raspravlja o tome bi li svi koji žive u ovoj zemlji smjeli, odnosno trebali, i sudjelovati na izborima.

Zaklada za integraciju i migracije (SVR) istražuje kako stoje stvari s participiranjem tih ljudi u njemačkoj politici. Ovaj nezavisni gremij redovito izrađuje barometar integracije - i po prvi put daje uvid u spoznaju o "političkoj samoefikasnosti", dakle o tome kako ljudi analiziraju svoje sposobnosti u političkom smislu. Smatraju li da se razumiju u političke procese? Vjeruju li da političari zastupaju njihove interese? Misle li da se mogu uključiti u politički život? U ovim aspektima ljudi migrantskog porijekla sebe procjenjuju lošije od onih koji to nisu. O detaljima studije DW je razgovarao s Janom Schneiderom, voditeljem odjela za istraživanja pri SVR-u.

Deutsche Welle: Koje spoznaje niste mogli prije istraživanja ni pretpostaviti?

Jan Schneider

Jan Schneider

Jan Schneider: Iznenadilo nas je koliko jasno možemo uočiti razlike u percepciji samoefikasnosti ljudi migrantskog porijekla i onih koji to nisu. Mi smo pitali ljude o njihovoj samoefikasnosti, koliko dobro razumiju političke sadržaje i koliko aktivno bi mogli sudjelovati u politici. Tu vidimo zanimljive razlike. Na primjer, puno manja je politička samoefikasnost kod ljudi turskog porijekla u usporedbi s drugim etničkim grupama.

Zbog čega je to tako?

Jedan sveobuhvatni čimbenik je obrazovanje. Onaj tko je završio srednju školu ili možda studirao ima puno veću percepciju svoje političke samoefikasnosti, nego ljudi koji su, na primjer, završili samo osnovnu školu ili uopće nisu završili školu. To objašnjava mnoge razlike kod ljudi turskog porijekla.

Zbog toga što među ljudima turskog porijekla još uvijek ima puno nekadašnjih gastarbajtera?

Točno. Također i zbog toga što i u drugoj generaciji imamo manje onih kojih se školuju. Ako pogledate statističke podatke, upravo nivo obrazovanja objašnjava razlike.

Jedna grupakod koje je, neovisno o porijeklu, uočen manjak političke samoefikasnosti su žene. Zbog čega?

Na području politike postoje takozvane rodne barijere. Mogu to biti kulturološke razlike, kao i stereotipi da je politika "muška stvar". Tu se može raditi o jasnoj diskriminaciji. Žene su uvijek kada je riječ o sudjelovanju u politici imale strukturalne nedostatke. A to se pokazuje i kod najvećeg dijela stanovništva stranog porijekla.

U studiji ste pitali i o stavu ljudi o tome koliko su političari bliski tzv. običnim ljudima. Tu su ljudi stranog porijekla pokazali u pravilu pozitivniju sliku nego autohtoni Nijemci, posebno oni koji odnedavno žive u Njemačkoj. Zašto?

To se može objasniti tako da među onima koji su u posljednjih deset godina došli u Njemačku ima puno ljudi koji potiču iz zemalja u kojima generalno nije dobro stanje po pitanju demokracije. I oni vjeruju da je ovdje bolje. Tako se tu postiže bonus i povjerenje u politički sustav i njegove aktere. Istovremeno je to poruka i politici: ne smijemo dozvoliti da se s dužim boravkom poveća skepsa.

Kako politika može iskoristiti ovu pozitivnu sliku?

Moglo bi biti važno pojačano angažiranje oko izbjeglica koje su došle posljednjih godina i mogao bi se iskoristiti efekt "medenog mjeseca". Važno je da ne dođe do razočarenja, već da se taj stav pozitivno iskoristi.

Kako je pokazala Vaša studija, ljudi migrantskog porijekla su se do sada osjećali manje sposobnimaza politički angažman. Koji akteri bi to mogli promijeniti i koje mjere bi se trebale poduzeti?

Jedna od naših najvažnijih preporuka je da se političko znanje ne posreduje samo na klasičan način putem publikacija i različitih događaja, već da se politički procesi učine prepoznatljivijima i da se ljudima pokaže da se možda i sami mogu uključiti u njih.

Nešto kao direktna participacija građana....

Tu se može pokazati mladima, učenicama i učenicima da mogu nešto postići direktnom participacijom i da se interes za politiku i politički angažman mogu isplatiti i pričinjavati zadovoljstvo.

Preporuka uredništva