Trebaju li i 12-godišnjaci kazneno odgovarati? | Panorama | DW | 15.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Trebaju li i 12-godišnjaci kazneno odgovarati?

Među osumnjičenicima za silovanje u Mülheimu su i dva 12-godišnjaka. Sad su sve glasniji oni koji traže da i djeca te dobi kazneno odgovaraju. Profesor Frieder Dünkel za DW objašnjava zašto bi to bilo pogrešno.

Djeca do 14 godina u Njemačkoj ne snose kaznenu odgovornost

Djeca do 14 godina u Njemačkoj ne snose kaznenu odgovornost

Malo je reći da je javnost šokirana događajima u Mülheimu, gradiću u Rurskoj oblasti – tamo su petorica dječaka osumnjičena da su prije desetak dana silovali jednu 18-godišnjakinju. Trojica napadača imaju 14, a dvojica svega 12 godina. Svi potječu iz Bugarske, navodno iz „manjine koja govori turski jezik".

Kako je to moguće? Odgovor pokušavaju dati psiholozi, kriminolozi i sociolozi, ali na jednu dilemu može odgovoriti samo politika – treba li spustiti starosnu granicu za odgovornost za kaznena djela? Naime, ona u Njemačkoj iznosi 14 godina što znači da 12-godišnjaci kazneno ne odgovaraju za svoja djela.

U većini europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, ta granica je također 14 godina. U skandinavskim zemljama je 15, u Poljskoj i Belgiji 16, a recimo u Irskoj 10 godina no s ublaženim kaznama.

„Moguće je, naravno, uvesti kaznenu odgovornost u relativno ranim godinama, ali zabraniti kažnjavanje zatvorom", kaže za DW profesor Frieder Dünkel, bivši šef katedre za kriminologiju na Sveučilištu Greifswald. On navodi primjer Švicarske gdje se odgovara od desete godine, ali sudovi izriču odgojne mjere poput društveno-korisnog rada ili obveznog odlaska na odgovarajuće tečajeve.

„Idealne žrtve"

Profesor Frieder Dünke

Profesor Frieder Dünke

Potrebno je, kaže ovaj znanstvenik, postaviti pitanje zrelosti djeteta. „I nekom desetogodišnjaku je u grubim crtama jasno što je pravedno, a što nepravedno. Ali potpuno je druga stvar djelovati u skladu s tim. U pitanju su situativne priče, događaju se spontano i vjerojatno bez ikakvog plana. U takvim situacijama su mladi još manje u stanju uključiti svoje kontrolne mehanizme", pojašnjava Dünkel.

On kaže da bi „fatalne posljedice" imalo ako bi netko s 12 godina završio u popravnom domu. „Kapacitete takvih ustanova do 90 posto ispunjavaju mladi muškarci koji su stariji od osamnaest godina. Dječak bi tu bio idealna žrtva. Takva kazna se ne može zagovarati čiste savjesti", navodi profesor i dodaje da su dječaci od 14 ili 15 godina u tim popravnim ustanovama također potpuni „autsajderi" i česte žrtve maltretiranja.

Sugovornik DW-a podsjeća da je „dječji kriminal mahom napad na imovinu, sitne krađe ili švercanje u javnom prijevozu. Zato tu nema mjesta za kazneno pravo". Umjesto toga, kaže Dünkel, treba više raditi na prevenciji i odgojnim mjerama.

On se osvrće i na podatke policije i istraživača koji kažu da se smanjuje broj nasilnih nedjela koja čine mladi. „Naravno da imamo uzbunu u medijima kada se dogodi ovako nešto kao u Mülheimu. Ali to su rijetki pojedinačni slučajevi koji, hvala Bogu, nisu naša svakodnevica. Zato ne treba mijenjati kriminalističku strategiju i ne treba se upuštati u ishitrene poteze", zaključuje profesor Frieder Dünkel.

nr/op

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic