Treba li Hrvatska opsežnu poreznu reformu?

Vlada premijera Ive Sanadera višekratno je isticala kako želi da se do kraja ovogodišnjeg redovnog zasjedanja Sabora, odnosno do 15. prosinaca izglasa Državni budžet za 2005. godinu ne bi li napokon Hrvatska prije početka nove fiskalne godine jasno predstavila svoj gospodarski program kako inozemnim ulagačima tako i domaćim poduzetnicima i radnicima. No, prije rasprave o samom prijedlogu prihoda i rashoda novog budžeta Vlada je u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća otvorila raspravu o mini poreznoj reformi. Gotovo istodobno je o Vladinim zahvatima u porezni sustav bilo riječi na International leaders sumitu, što je proteklog vikenda održan u Zagrebu.

Većina se stručnjaka tom prigodom složila da Hrvatska, ako želi privući strane ulagače, mora smanjiti poreze. Kao primjer uspješno provedene reforme istaknuta je Slovačka, čiji je ministar financija Ivan Mikloš ustvrdio da nije dovoljno provesti jednu reformu, već cijeli paket a za što valja osigurati politički konsenzus.

Tog konsenzusa u Hrvatskoj nema danas, a nije ga bilo ni u vrijeme Račanove administracije pa Hrvatska kaska za tranzicijskim zemljama. Pokušaji Sanaderove vlade da ukidanjem poreza na dividende Hrvatsku učini privlačnim za strane investiture kako bi otvarali nova radna mjesta nisu naišli na razumjevanje sindikata. Oni smatraju kako bi umjesto te mjere trebalo povećati neoporezivi dio plaća sa sadašnjih 1500 na 2080 kuna. Ministar financija Ivan Šuker te zahtjeve odbacuje kao nerealne, dok predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst smatra da se, kako kaže, samo pogodovanjem poduzetnicima srozava položaj radništva u Hrvatskoj :

"Meni je to zgodno kad se poslodavci vesele i ovi strani ulagači, što Vlada čini za njih. Ali znate, treba voditi ipak računa o toj cijeni rada da to ne bude singapurizacija Hrvatske."

Ministar Šuker ističe da će Vladin prijedog o dizanju neoporezivog dijela plaće s 1500 na 1600 kuna smanjiti državne prihode za 870 milijuna kuna i da je to maksimum u ovom trenutku : ”Ja kad bih imao prostora u Proračunu, ja znam točno što bih trebao napraviti u reformi. Da se razumijemo. Međutim, kažem, ja za razliku od drugih moram razmišljati i o drugoj komponenti a to je Državni proračun. Prema tome, u ovom trenutku ovo je spoj mogućeg i ostvarivog.”

Ugledni ekonomist Alvin Rabuška, poznat i kao otac jedinstvene porezne stope te savjetnik bivšeg predsjenika SAD-a Ronalda Regana, na zagrebačkom je summitu kazao kako su zemlje jugoistočne Europe postale iznimno zanimljive ulagačima, no da će odluku o tome gdje će investirati donositi ovisno o visini poreza. Rabuška stoga Hrvatskoj savjetuje da se u kreiranju porezne politike ugleda na tranzicijske zemlje poput Slovačke ili Estonije.