Tko to koči njemački izvoz? | Gospodarstvo | DW | 10.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Tko to koči njemački izvoz?

Njemački izvoz stagnira. Postoji mnogo uzroka za to – a postoje i stručnjaci koji smatraju da će se izvoz povećati ako se ratificira sporazum CETA s Kanadom. Važnu ulogu igra i izlazak Velike Britanije iz EU-a.

Uzroci stagnacije njemačkog izvoza su višestruki. Primjetna je povećana nesigurnost kod srednjih i velikih poduzeća koja je kontraproduktivna za ukupan razvoj gospodarstva. Holger Bingmann, predsjednik njemačkog Saveza za trgovinu na veliko, vanjsku trgovinu i uslužne djelatnosti (BGA) smatra da je u čitavom svijetu trenutno vidljiva eskalacija raznih problema koja je izazvala tu nesigurnost.

Jedna od njih se ogleda u problemima oko izlaska Velike Britanije iz Europske unije. Zbog Brexita će u Njemačkoj ove godine izvozni gubici biti veći za tri i po milijarde eura nego prošle godine, kaže Bingmann i dodaje da je moguća čak i veća brojka jer su mnoge britanske tvrtke stvarale zalihe robe koje su dijelom potrošene nakon što je odlučeno da se datum izlaska pomakne na 31. listopada.

„Zatezanje“ s velikim trgovinskim sporazumima

S druge strane, njemački izvoz u SAD i Kinu se čak povećao, ali nesigurnost stvaraju stalne prijetnje Washingtona nekakvim novim dažbinama ili ograničenjima, što Bingmann naziva „prljavom igrom". BGA smatra da je jedna od stvari koje koče izvoz i činjenica da Njemačka još nije ratificirala sporazum CETA. Riječ je o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade. Stvar je zapela još 2016. godine kada je odlučivanje o ratifikaciji tog Sporazuma preneseno na razinu pojedinih država članica umjesto da o njemu odlučuje Europska komisija.

Holger Bingmann, predsjednik Saveza trgovine na veliko, vanjske trgovine i uslužnih djelatnosti (BGA)
(DW/N. Jolkver )

Holger Bingmann, predsjednik Saveza trgovine na veliko, vanjske trgovine i uslužnih djelatnosti (BGA)

U Njemačkoj je taj Sporazum poslan na reviziju poglavlja o zaštiti investicija i odlučeno je da će se u trgovinske sporove između koncerna i država moći uključiti i nezavisni sudovi i instanca za reviziju. Ipak, CETA u njemačkom parlamentu do danas nije ratificirana, što BGA oštro kritizira. Postoji i sporazum MERCOSUR-EU koji, međutim, nije odmakao dalje od faze formuliranja, i tko zna koliko će vremena proteći prije nego što se nađe u fazi ratifikacije. Sve su to smetnje koje, po mišljenju stručnjaka Saveza za trgovinu, sada ozbiljno ometaju rast njemačkog izvoza.

Posebno je sporazum MERCOSUR-EU na meti stalnih kritika koje trenutno stižu iz Francuske i Austrije. BGA bi taj sporazum najradije potpisao odmah, jer je riječ o tržištu s 270 milijuna potrošača.

Klima… nije problem?

Postoje i primjedbe kakve iznose predstavnici pokreta štrajkova mladih „Petkom za budućnost“ koje predvodi švedska aktivistica Greta Thunberg. Oni smatraju da se mora prekinuti „bajku o stalnom gospodarskom rastu“ koja se u biti temelji na emisiji štetnog ugljičnog dioksida, sječi šuma i drugim postupcima koji „ugrožavaju klimu“. BGA smatra da je tu u velikoj mjeri u pitanju cjepidlačenje koje također ometa rast njemačkog izvoza.

Ako se njemački izvoz ne poveća, bit će to kočnica njemačkoga gospodarskog rasta. Holger Bingmann smatra da je u takvoj situaciji loša okolnost i „velika težnja Nijemaca da štede iako kamate nikada nisu bile niže. Poduzeća štede, država štedi, a mogla bi više investirati u infrastrukturu, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju". Što stvari s izvozom budu lošije stajale, taj oprez će biti veći, a to je sve nepotrebno, smatra ovaj stručnjak.

Prioritet, dakle, imaju CETA i MERCOSUR te prelaženje sa štednje na ulaganja i prije svega infrastrukturne projekte. U postupcima kao što je Brexit BGA ne vidi budućnost, posebno ne u bilateralnom sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini kakve već ima Velika Britanija. Te sporazume je, kako podsjeća Bingmann, Ujedinjeno Kraljevstvo do sada sklopilo samo sa sedam zemalja, i to „reda veličine od Čilea do Farskih Otoka“.

Andreas Becker/sb

Preporuka uredništva