Tko može pobijediti Macrona? | Politika | DW | 28.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Francuska

Tko može pobijediti Macrona?

Gotovo 150.000 članova francuskih Republikanaca početkom prosinca bira svog predsjedničkog kandidata. Politička konkurencija im ne ostavlja mnogo prostora za djelovanje. Posljedica: stranka se pomiče udesno.

U Francuskoj su predsjednički izbori nekada bili napeti tek u drugom krugu glasovanja. Tada su birači morali odlučiti žele li u Elizejskoj palači radije socijalista ili konzervativca. S posljednjim predsjedničkim izborima ovaj stari dualizam je okončan.

2017. niti jedan od dvaju glavnih političkih pravaca nije prošao u drugi krug izbora. Umjesto njih u drugi krug su ušli neovisni Emmanuel Macron i ekstremna desničarka Marine Le Pen. Korupcijski skandal prethodno je uništio dobre rezultate predizbornih anketa konzervativnog bivšeg premijera Françoisa Fillona.

Šest mjeseci uoči sljedećih predsjedničkih izbora u travnju 2022. politički promatrači trenutno doživljavaju déjà vu: mjesecima su agencije za istraživanje javnog mnijenja predviđale da će u drugom krugu ponovo biti Macron i Le Pen - ili čak dvoboj između Macrona i desničarskog ekstremista Érica Zemmoura. Ovaj publicist je u utrku ušao kao politički autsajder i vodi kampanju zasnovanu na rasističkim i islamofobičnim primjedbama.

Stranka se pomiče udesno

Njegov uspjeh predstavlja opasnost za Marine Le Pen, koja u usporedbi sa Zemmourom slovi kao umjerenija. "Zemmour ne veže uz sebe samo birače Marine Le Pen, nego i stare i konzervativne pristaše Republikanaca (Les Républicainsa), koji su 2017. glasali za predsjedničkog kandidata Fillona”, kaže Jean-Yves Camus, znanstvenik iz pariške zaklade Jean-Jaurès, u intervjuu za DW.

Éric Zemmour

Éric Zemmour je mogući predsjednički kandidat

Zemmour se još nije službeno izjasnio o kandidaturi za predsjednika, no to bi moglo biti samo pitanje dana. "Republikanci s jedne strane imaju umjerene pristaše koji bi primjerice u Njemačkoj glasali za CDU, ali također imaju birače koji bi simpatizirali AfD. Isto tako među konzervativcima danas ima glasača koji, kada je riječ o pitanjima migracije i politike identiteta, više ne mogu biti označeni kao umjereni", rekao je politolog Camus.

Natječe se pet kandidata

Tri televizijska sučeljavanja uoči glasovanja pokazala su koliko je teško profiliranje za pet natjecatelja za predsjedničku kandidaturu Republikanaca (LR). S jedne strane postoji pritisak predsjednika Macrona, koji je prije nekoliko godina u svoj tabor doveo konzervativce i privukao bivše Sarkozyjeve suradnike poput premijera Jeana Castexa na istaknute položaje. S druge strane, tu je ekstremna desnica sa svojim radikalnim programom.

Zbijeni između ova dva pola, kandidati Sarkozyjeve stranke su se odlučili skrenuti udesno. Bivši europski povjerenik Michel Barnier u predizbornoj kampanji oštro kritizira Bruxelles i govori kako Francuskoj želi "vratiti kontrolu". Barnier poziva na moratorij na politiku useljavanja i azila. Ovaj 70-godišnjak također je kritičan prema Šengenskom sporazumu.

Plakati

Hoće li se 2022. ponoviti konstelacija iz drugog kruga izbora iz 2017. godine?

Sve su glasnije kritike na račun EU-a

Od Valérie Pécresse i Xaviera Bertranda također ne treba očekivati pred​​izbornu kampanju koja je naklonjena EU-u, kakvu je Macron vodio prije pet godina. Prema anketama, oboje imaju najveću potporu u stanovništvu. No i oni su zaoštrili svoj diskurs. Bertrand, koji je u ljeto bio uz čelnika CDU-a Armina Lascheta i bio u posjetu njegovoj predizbornoj kampanji u Aachenu, sada također truje atmosferu istupima protiv EU-a i zahtijeva jaču nacionalnu državu. On želi pooštriti zakone za migrante i odbiti izdavanje boravišne dozvole ilegalnim doseljenicima čak i nakon više godina boravka u Francuskoj. Imigracija bi se trebala odvijati samo putem sustava kvota.

Bivši ministrica Pécresse, koja je 2019. napustila stranku zbog desnog kursa tadašnjeg čelnika stranke Laurenta Wauquieza, također ima slične akcente. Ova 54-godišnjakinja također poziva na moratorij na useljavanje - iako manje strog od Barnierovog - i želi se oštrije boriti protiv ilegalne migracije.

Nema favorita na vidiku

Natjecanje između pet političara za kandidaturu udahnulo je novi život do nedavno paraliziranim Republikancima (LR). U roku od deset tjedana broj članova LR-a porastao je s oko 80.000 na gotovo 150.000. Tko će dobiti najveću podršku tokom glasanja je trenutno otvoreno pitanje. Veliki broj novih članova otežava prognoze.

Valerie Pecresse

Valerie Pecresse želi postati prva francuska predsjednica

Većina promatrača kao favorite vidi Valérie Pécresse i dvije godine starijeg Xaviera Bertranda. Oboje trenutačno imaju političku odgovornost kao predsjednici regionalnih vijeća - Pécresse u gusto naseljenoj regiji glavnog grada, Bertrand u sjevernoj Francuskoj, gdje je na regionalnim izborima, održanim ljetos, pobijedio Nacionalno okupljanje (Rassemblement Nationala), stranku Marine Le Pen.

Prvo izlazak, pa pristup

No kada je riječ o odanosti stranci, u to se može sumnjati i u slučaju Pécresse i Bertranda. Kad je njihova stranka nakon nekoliko povijesnih izbornih poraza ležala na podu, oni su istupili iz članstva. Prije nekoliko tjedana su joj ponovo pristupili.

Bivši pregovarač EU-a za Brexit Michel Barnier cijelo je vrijeme ostao vjeran stranci, ali do sada nije uživao veliku političku podršku u Francuskoj, unatoč tome što je poznat na međunarodnom parketu. Za razliku od kandidata Philippe Juvina i Erica Ciottia neki politički promatrači čak vjeruju da će ovaj 70-godišnjak pobijediti.

Eric Ciotti, Xavier Bertrand, Philippe Juvin, Michel Barnier i Valerie Pecresse žele biti predsjednički kandidati Republikanaca

Eric Ciotti, Xavier Bertrand, Philippe Juvin, Michel Barnier i Valerie Pecresse žele biti predsjednički kandidati Republikanaca

Koje teme kampanje dominiraju kampanjom?

Nakon izbora predsjedničkog kandidata, izborna kampanja u Francuskoj bi se trebala ubrzati. Nejasno je hoće li Zemmourove teme sigurnosti i migracija i dalje biti u prvom planu. Prema nedavnoj anketi agencije Yougov, većini birača važnije je pitanje kupovne moći.

Zemmourov briljantni uspon također se zasad čini zaustavljenim. Anketa, objavljena ovaj tjedan, potvrdila je sve veće protivljenje prema njemu među stanovništvom. Više od dvije trećine sada smatra Zemmoura antidemokratskim, rasističkim i opasnim. Istraživač ekstremizma Camus naglašava granice usporedbe između Zemmoura i konzervativnih kandidata koji su skrenuli više desno: "Nitko od konzervativnih kandidata za predsjednika ne poriče stvarne probleme integracije migranata, stvarne probleme radikalnog islama ili stvarne probleme stranog utjecaja muslimana u Francuska. Ali također znaju da se konkretna politika predsjednika razlikuje od nastupa jednog polemičara."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic