Tisuću i jedna noć u Louvru

Stotinjak koraka od Louvrea, istog dana je trg Concorde bio zakrčen policijskim automobilima i policajcima, ovdje raspoređeni kako bi spriječili eventualne nove (neodobrene) prosvjede protiv filma "Nevinost muslimana" i karikatura božjeg poslanika Muhameda objavljenih u francuskom satiričnom tjedniku "Charlie Hebdo".

Otvaranje izložbe, predviđeno početkom godine, slučajno se podudarilo s demonstracijama u cijelom islamskom svijetu, izazvanim internetskim prenošenjem filma o poslaniku Muhamedu i islamskoj religiji. Otvaranje izložbe je tako nehotice, uz epitet izuzetnog kulturnog događaja, steklo i značajnu političku dimenziju.

Islam sa velikim "I"

"Namjera nam je predstaviti Islam sa velikim slovom "I". U francuskom jeziku ta riječ označava civilizaciju koja je cvjetala na ogromnom području od Španjolske i Maroka do Indije i u čijem okrilju su živjeli mnogi narodi, a ne samo muslimani. Islam pisan malim slovom "i" predstavlja religioznu sferu i ograničio bi opseg ove izložbe. Njome želimo vratiti veličinu i dostojanstvo jednoj velikoj civilizaciji, koju ugrožavaju ekstremisti i fundamentalisti svih vrsta", rekla je Sophie Makariou, voditeljica odjela "Umjetnosti Islama".

Aktualni događaji, koje su isprovocirali jedan neukusan film, proizveden u nekoj islamofobičnoj američkoj kuhinji i lakomisleno dolijevanje ulja na vatru pariškog satiričnog tjednika na izvjestan način su zatamnili činjenicu da se o islamu oduvijek govorilo i pisalo, ne samo kao o religiji, nego kao o velikoj civilizaciji. Ova izložba je priča o toj civilizaciji, koja razbija mnoge zablude i predrasude. Posjetitelj od ulaska na izložbu stječe svijetlu, očaravajuću sliku o islamu. Čim baci pogled na bogatstvo i ljepotu izloženih predmeta od keramike, metala, stakla i slonovače, tepihe i mozaike, jasno mu je zašto je odjeljenje islamskih umjetnosti nadkriveno ogromnim valovitim krovom: to je bajkoviti leteći tepih kojim se možemo provesti u svijet „Tisuću i jedne noći“. Otvaranje novog odjela najpoznatijeg muzeja na svijetu je poziv na otkrivanje islamske kulture i umjetnosti, nedovoljno priznatih, često podcijenjenih na Zapadu, i u isto vrijeme na uspostavljanje novog civilizacijskog mosta između dva svijeta.

Prednost umjetnosti, a ne religiji ili naciji

Louvre nema posebno odjeljenje ni za kinesku, ni za japansku umjetnost. Razlozi da otvori, uz sedam odjela, i osmi - za umjetnosti islama valja tražiti u činjenici da islamski svijet pokriva isti geografski prostor koji je zauzimalo carstvo Aleksandra Makedonskog. To je najvećim i najznačajnijim dijelom mediteranska civilizacija koja spaja tri kontinenta. Do sada je islamska umjetnost svođena na arapsku ili na umjetnost stvorenu u okviru muslimanske religije. Postavljači ovog odjela pristupili su na sasvim drugi način: potisnuli su i nacionalno i religijsko, a prednost dali povijesnom i zemljopisnom aspektu, s naglaskom na kulturna i civilizacijska stanovišta.

Izložba ukazuje na to kako nema nikakvih razloga za religijski antagonizam, ako se zauzme civilizacijsko i estetsko stanovište. Naprotiv, s takvih stanovišta više je dodirnih točaka nego razloga za antagonizam između Istoka i Zapada, kršćanstva i islama. Vrhunsko stvaralaštvo islamske civilizacije nastalo je oko Mediterana; ono se i zemljopisno i povijesno dodirivalo s europskom umjetnošću i utjecalo na nju, posebno kad je po srijedi primijenjena umjetnost. Majstori iz Sirije, Irana, Arapskog poluotoka, Egipta i zemalja Magreba darovali su stoljećima europskoj kulturi tisuće remek djela. Bili se nenadmašni u obrađivanju najrazličitijih materijala: od keramike i porculana, do dragocjenih metala i stakla, izradi mozaika i tepiha. Louvre raspolaže s 18.000 takvih umjetnina, od kojih je u novom odjelu izloženo 3.000. Među njima, na izložbi reprezentativno mjesto ima krstionica Saint-Denis. Izrađena je u XIV stoljeću od bakra u koji je ugravirano stotinjak crteža, ukrašenih zlatnim i srebrenim inkrustacijama. Nad tim remek djelom majstora Muhameda Ibn al-Zaina iz Sirije ili Egipta svetom vodicom je blagoslovljen i francuski kralj Louis XIII.

Borba protiv stereotipova

Bez izuzetka svi izlošci uklanjaju religijske predrasude i stereotipove o islamskoj umjetnosti. Primjera radi, nasmijana ženska lica na predmetima od porculana negiraju stereotip prema kojem je u islamskoj umjetnosti bilo zabranjeno predstavljati ljudske likove. Prelijepi pehari, koji datiraju iz XV stoljeća, otkrivaju primjerice kako vino ni u Islamu nije bilo toliko mrsko.

Projekt novog odjela Louvrea nastao je tijekom mandata trojce francuska predsjednika. Inicirao ga je 2003. svojim potpisom Jacques Chirac, podsticao Nicolas Sarkozy, a otvorio François Hollande. Aktualni događaji u svijetu naveli su su francuskog predsjednika da prilikom svečanog otvorenja osudi "mračnjaštvo koje razara vrijednosti islama, unoseći u njega nasilje i mržnju". Realizacija projekta stajala je 100 milijuna eura. Trideset posto od ove svote uložila je francuska država, 27 milijuna francuski donatori, a 43 milijuna preostalih troškova pokriveni su donacijama iz Saudijske Arabije, Maroka, Kuvajta, Omana i Azerbejdžana. Ne govori li i to da osvjetljavanje povijesti civilizacija zahtijeva zajednički napor i solidarnost, a ne uske nacionalne i religijske interese?