Tisak na njemačkom: ″Srbi i Hrvati žele uništiti BiH″ | Politika | DW | 08.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Mediji o Balkanu

Tisak na njemačkom: "Srbi i Hrvati žele uništiti BiH"

„Srbi i Hrvati lojalni Kremlju žele uništiti Bosnu proglašenjem neovisnih država. Ruski plaćenici su navodno već u regiji", piše švicarski list Neue Zürcher Zeitung u tekstu pod naslovom „Putin i njegovi palikuće".

„Ukrajinski rat koji je doveo do sukoba Europe s Rusijom dodatno je napunio eksplozivom secesionističke planove 63-godišnjeg (Milorada) Dodika. Na Balkanu je sada skoro svuda kriza. U Bosni i Hercegovini se proširio strah od rata, sukob između Kosovara i Srba ponovo ključa, a reformska vlada u Bugarskoj je pala, dijelom i zato što je podržala čvrst kurs EU-a protiv Rusije. Ali Bosna, u kojoj su izbori u listopadu, posebno je ranjiva točka na toj karti rizika", piše Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u tekstu pod naslovom „Putin i njegovi palikuće" autorice Adelheid Wölfl, dopisnice iz Sarajeva.

Švicarski list citira stručnjaka za sigurnost iz BiH Ismeta Fatiha Čančara s Obrambenog koledža NATO-a u Rimu, koji preporučuje da se prijem u NATO ubrza. „‘Grešku koju je NATO napravio s Ukrajinom kada je godinama obećavao članstvo, ali nije poduzeo korake da to i učini, ne bi trebalo ponoviti', kaže Čančar. On posebno upozorava na izgradnju aerodroma u blizini Trebinja na jugoistoku Republike Srpske koji bi bio samo 30 kilometara udaljen od hrvatskog Dubrovnika na Jadranskom moru i koji bi „trebao dobiti dugačku pistu kako bi na njega mogli slijetati i veliki ruski vojni zrakoplovi. 'S obzirom na ruski utjecaj u Srbiji i RS-u, to bi de facto omogućilo ruski prodor prema moru', tvrdi Čančar", a prenosi NZZ.

„Ali Dodik i njegovi prijatelji u Kremlju nisu jedina prijetnja integritetu Bosne i Hercegovine. Šef bosansko-hrvatske stranke HDZ Dragan Čović neprestano prijeti 'institucionalnom i teritorijalnom reorganizacijom' države – odnosno stvaranjem trećeg 'hrvatskog' dijela, a time i raspadom zemlje. Kao i u slučaju Dodika, i iza Čovića stoji Moskva. Protiv ulaska Bosne i Hercegovine i sankcija EU-a Kremlju glasale su ovog proljeća i stranke tih dvojice nacionalista."

Čović, kako piše švicarski list, dobiva pomoć i od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. „'Zoki', kako zovu Milanovića, ne samo da se ističe kao Putinov zagovornik u EU-u ('Rusija je neuništiva'), već se on sve više miješa i u bosansku unutarnju politiku. Za Bosnu i Hercegovinu građanska država je 'daleki san' i prvo se, kaže, moraju unaprijediti prava Hrvata. 'Prvo sapun, pa onda parfem'", prenosi NZZ riječi hrvatskog predsjednika.

Milorad Dodik

NZZ: "Iza Dodika i Čovića stoji Moskva"

Nema proširenja EU-a dok ima jednoglasnosti

„Kada bi svi (potencijalni) kandidati bili primljeni u Europsku uniju ona bi imala 36 članica. A zbog načela jednoglasnosti prilikom glasanja o ključnim pitanjima, to bi Uniju vjerojatno učinilo potpuno nesposobnom za donošenje odluka." To je ukratko teza teksta o problemima EU-a s proširenjem koji objavljuje Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Autor Michael Martens podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron „često upozoravao da EU već sada loše funkcionira – a kako bi to bilo kada bi za stolom sjedilo 30 članica s pravom veta?" Podsjeća i kako je njemački kancelar Olaf Scholz više puta rekao da „prijem novih članica mora biti praćen reformom načela jednoglasnosti".

Ali, što je s izgledima za tu reformu? Berlinska Zaklada za znanost i politiku (SWP), koja Bundestag i njemačku vladu savjetuje o vanjskopolitičkim pitanjima, nedavno je sumirala trenutni status te diskusije, a njemački FAZ prenosi izvode iz te analize:

„U analizi se na početku naglašava da se Berlin zalaže za proširenje broja pitanja o kojima bi se donosila odluka (kvalificiranom, prim.ur.) većinom, 'pa i u svjetlu perspektive EU-a od 30+ država-članica'. (…) Tim autora navodi i stav Europskog parlamenta koji se zalaže za dalekosežan prelazak s jednoglasnog na glasanje kvalificiranom većinom u Europskom vijeću, a kako bi se povećala sposobnost djelovanja EU-a. To se prije svega odnosi na 'odluke o sankcijama u vanjskoj i sigurnosnoj politici, posebno nakon iskustava sa sukobom oko šestog paketa sankcija protiv Rusije i više od četiri tjedna internih pregovora, koji se samo završavaju odbijanjem Mađarske."

„Autori naglašavaju da je teoretski moguće zamijeniti načelo jednoglasnosti odlukama većine bez velikih promjena (Lisabonskog) ugovora". Međutim, „manje države-članice, kao što je posebno Mađarska, ali i one srednje veličine poput Poljske, oštro se protive osnaživanju većinskog glasanja na račun jednoglasnosti." Zato je, prema autoru FAZ-a, „privremeni zaključak sljedeći: da bi se jednoglasnost ukinula potrebna je jednoglasnost. A jednoglasnosti o tome nema."

Aleksandar Vucic EU West Balkan Gipfel

Die Welt: „Vučić se predstavlja kao 'branitelj srpskih interesa'"

„Dio odgovornosti snosi i EU"

U sjenci ukrajinskog rata u Europi se ponovo rasplamsava sukob koji je tinjao godinama – piše o odnosima Srbije i Kosova njemački list Die Welt u svom vikend-izdanju. Autorica Mandoline Rutkowski čitateljima najprije opisuje događaje od prije desetak dana na sjeveru Kosova, a zatim citira dugogodišnjeg dopisnika njemačke agencije dpa Thomasa Breya. On pozadinu problema opisuje ovako:

„Vučić se predstavlja kao 'branitelj srpskih interesa' i 'na taj način povlađuje glasačima', a EU ga pušta, 'jer mu je on jedina nada da postignu kompromis oko kosovskog pitanja koji bi bio prihvatljiv srpskom stanovništvu'. Istovremeno, Vučić se usuđuje hodati po geostrateškom konopcu. Iako njegova zemlja ima bliske gospodarske veze s EU-om, s kojim ostvaruje oko dvije trećine svoje trgovine, ideološki je, međutim, predsjednik orijentiran prema Istoku. Srbija je, na primjer, osudila ruski agresorski rat u Općoj skupštini UN-a, ali se nije pridružila zapadnim sankcijama. Po povoljnoj cijeni ta zemlja kupuje ruski plin, o kojem je u velikoj mjeri ovisna."

Dio odgovornosti za situaciju snosi i Europska unija, ocjenjuje Brey, jer ona „ne djeluje jedinstveno zato što se interesi država razilaze". Tu tezu o djelomičnoj odgovornosti EU-a za list Die Welt potvrđuje i stručnjak za Balkan Bodo Weber iz berlinskog Centra za politiku demokratizacije:

„Dijalog Kosovo-Srbija, koji je pokrenut sporazumom iz travnja 2013. i koji je trebao dovesti do rješenja konflikta i formalnog priznanja Kosova od strane Srbije, u krizi je već oko šest godina. Drugi sukobi su bili prioritetni, kao što su pokreti izbjeglica 2015., kriza na Krimu i aktualni rat u Ukrajini. 'Netransparentni pokušaji' iz 2017. bivše šefice diplomacije EU-a Federice Mogherini da uvjeri dvije zemlje da se dogovore oko razmjene teritorija bili su u službi nacionalističkih interesa i poljuljali su povjerenje u lidersku ulogu EU-a", ocjenjuje Weber, a prenosi list Die Welt.

Priredio Ivan Đerković

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva