Test za crnogorsku državu
12. svibnja 2018
Kao i većina balkanskih zemalja, Crna Gora se ne može pohvaliti visokim stupnjem slobode medija. U izvještaju Reportera bez granica, našla se na 103. mjestu - u regiji je jedino gora Makedonija. To potvrđuje i statistika o procesuiranim slučajevima napada na crnogorske novinare.
Nadležnim organima prijavljeno je preko 50 napada, od čega su, prema računici neovisnog dnevnika Vijesti, nisu riješene čak dvije trećine. Najviše su na meti napada bile upravo Vijesti, a sama Olivera Lakić pretrpjela je nekoliko napada – ranjavanje, prijetnje, bila je pretučena…
Posljednji napad dogodio se 8. svibnja, kada je upucana u nogu ispred zgrade u kojoj živi. Napad su osudile sve relevantne domaće i međunarodne adrese. Europski povjerenik za proširenje Johanhes Hahn, koji se nalazi u Crnoj Gori povodom nedavne proslave Dana Europe, poručio je da napad na novinarku ujedno predstavlja i napad na reputaciju države, naglašavajući da slučaj mora biti ispitan.
„Ako ne bude napretka u svemu ovome, održivog napretka na koji se možemo osloniti, ovo će definitivno sputati europsku perspektivu Crne Gore", poručio je Hahn prilikom posjete redakciji Vijesti u Podgorici.
Zabrinutost iz Bundestaga
Zabrinutost zbog napada izrazio je i predsjednik Odbora za odnose s EU u njemačkom Bundestagu Günter Krichbaum. On je u razgovoru s crnogorskim novinarima rekao da treba izvršiti međunarodni pritisak kako bi zemlje shvatile da moraju riješiti problem napada na slobodu medija, te da u suprotnom, pristupanje Uniji nije zamislivo.
„Zabrinuti smo, jer ovo nije pojedinačan slučaj, bilo ih je mnogo više, to je neprihvatljivo”, naglasio je Krichbaum.
Jedinu spornu izjavu povodom napada dao je nedavno izabrani predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. U svojoj reakciji je naveo da napad na novinarku Oliveru Lakić potvrđuje da država mora suzbiti bahatost kriminalnih struktura, nakon čega je dodao: „Nema razlike u tome da li nasilje nad bilo kojim čovjekom, bilo kojim pojedincem, realizira neki ulični nasilnik ili čovjek koji misli da mu to pravo pripada na temelju vlasništva u medijima”, naveo je Đukanović, aludirajući na vlasnike Vijesti.
Upravo Đukanovićeve sporne izjave, kolege napadnute novinarke vide kao poziv na njihov linč. Predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare Nikola Marković podsjeća na izjavu lidera DPS-a koju je dao tijekom predsjedničke kampanje, kada je indirektno novinare Vijesti nazvao fašistima.
„Upozoravam da se ovakve stvari događaju uvijek nakon skandaloznih izjava ljudi koji su na vrhu vlasti, poput gospodina Đukanovića. Potpuno je bilo očekivano da će se nešto ovako desiti posle takve motivacije i izazivanja atmosfere linča i straha prema slobodnim medijima i novinarima", smatra Marković.
Budućnost profesije dovedena pod znak pitanja?
Crnogorski novinari danas nemaju puno razloga uživati u svom poslu. U atmosferi straha, opravdano je postaviti pitanje o povećanju autocenzure, ali i bijegu iz profesije. Tome doprinosi i njihova loša ekonomska situacija, jer su prosječne plaće u medijima ispod državnog prosjeka. Siva perspektiva novinarstva vidljiva je već i tijekom studija, sudeći po priopćenju KRŠ-a, jedinog studentskog radija u Crnoj Gori.
„Kao rezultat već imamo gomilu nezainteresiranih i demotiviranih studenata novinarstva. Što tek očekivati od onih budućih koji se odluče za ovaj poziv? Potraga za istinom je kolektivna korist, ne pojedinačna, a na nama kao društvu je da to cijenimo i stanemo u obranu onih koji se bore za opće interese", kazali su iz KRŠ-a.