Tempirana ekološka bomba na obali Jemena | Priča dana | DW | 11.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Zagađenje mora

Tempirana ekološka bomba na obali Jemena

Dotrajali tanker s naftom "FSO Safer" već godinama je usidren uz obalu Jemena i nitko ga ne održava. Vladajući narod Huti ga odbijaju popraviti. Stanovnici i stručnjaci pribojavaju se ekološke katastrofe.

Abdulah Hasan je zabrinut. "Sada su mi 43 godine", kaže ovaj jemenski ribar. "Radim na moru već 25 godina. To mi je jedini izvor prihoda."

Budućnost ovog izvora prihoda sada je ugrožena, ne samo kada je u pitanju Hasan, nego i drugi Jemenci, nastanjeni oko obalnog grada Hudaida na Crvenom moru. Jer supertanker "FSO Safer", koji se godinama ne održava, leži uz obalu a na brodu se nalazi više od milijun barela sirove nafte. Nafta može u bilo kojem trenutku procuriti ili eksplodirati. Ovo ne bi samo oduzelo sredstva za život jemenskim ribarima. Zbog moguće ekološke katastrofe milijuni bi ugroženi, kako zdravstveno, tako i ekonomski.

Hasan je i zbog rata u Jemenu morao podnijeti velike žrtve. Nakon što su pobunjeni Huti 2015. zauzeli Hudaidu, on i ostali ribari bili su prisiljeni krenuti dalje prema jugu, gdje je sigurnije. Pored humanitarnih efekata rata, sada postoji i prijetnja od moguće ekološke katastrofe. Za Hasana, njegovu suprugu i sedmero djece to bi značilo kraj egzistencije.

Mnogo ljudi u regiji na ovaj ili onaj način žive je od mora, kaže Hasan. Rad na moru je ionako podložan vanjskim utjecajima. Promjena vremena, rat, a sada i prijetnja od dotrajalog tankera: sve ovo utječe na živote ribara.

Nadolazeća ekološka katastrofa

FSO Safer in Yemen

Abdulah strahuje za egzistenciju

Tijekom rata je ovaj tanker postao predmet političkih igara. Izgrađen u Japanu, brod je 1975. godine pod imenom "Esso Japan" porinut u more. Na početku je plovio pod liberijskom zastavom. a 1986. prodat je jemenskoj kompaniji "Safer Exploration & Production Co" i preimenovan u "Safer". Smješten je uz obalu Hudaide od 1987. godine, gdje služi kao međuskladište sirove nafte. Nafta, pumpana na brod preko cjevovoda, prebacuje se u tankere, koji je potom prevoze u luke, u kojima se odvija međunarodna trgovina naftom.

"Safer" se nije održavao i nije u dobrom stanju otkako su pobunjenici Hutija zauzeli luku Hudaidu 2015. godine. Posada broda je od tada sa 100 pala na trenutno manje od pet ljudi, kaže ministar za vode i okoliš Tavfi al-Sharjabi iz međunarodno priznate vlade, u intervjuu za DW. Preostali tim nije pripremljen za radove na održavanju i nema potrebnu opremu. Dotrajalom brodu prijeti eksplozija.

Ujedinjeni narodi pokušali su posredovati kako bi spriječili predstojeću ekološku katastrofu. Mjesecima su pregovarali o omogućavanju hitno potrebnih radova na održavanju tankera. U tu svrhu, prema medijskim izvještajima, oni su predložili prodaju nafte uskladištene u cisterni. Prihod, procjenjuje se oko 40 milijuna dolara - podijelit će vlada i pobunjenici. Ali Huti to odbijaju. Oni čitav prihod traže za sebe.

Prijetnja za pet milijuna ljudi

Nakon više od sedam mjeseci pregovora, iz UN-a je stigla informacija da su pregovori zapali u slijepu ulicu. Zbog "političkih i logističkih prepreka", već planirani inspekcijski posao nije mogao započeti, najavila je početkom lipnja generalna direktorica UN-ovog programa za okoliš Inger Andersen. "Zbog toga ni znamo točno stanje broda, niti najbolje rješenje za postupanje sa 1,1 milijun barela nafte u zastarjelom tankeru koji se nalazi u ekološki osjetljivom području Crvenog mora."

Jemen Ras Isa | Verlassener Öltanker | Mögliche Ölkatastrophe

Tanker u lošem stanju

Procuri li nafta iz tankera, to bi se odrazilo i na susjedne zemlje na Crvenom moru, kao i na jednu od najprometnijih trgovinskih ruta na svijetu, upozorio je Anderson. Ako izbije požar ili dođe do eksplozije na brodu, oko 4,8 milijuna ljudi u Jemenu i još 350.000 stanovnika u susjednoj Saudijskoj Arabiji bilo bi izloženo opasnom zagađenju okoliša u roku od samo dana i pol. "Oko milijun interno raseljenih ljudi koji žive u Jemenu moglo bi biti izloženo dimu i otrovnim plinovima", rekao je Andersen. "To bi moglo imati potencijalno ozbiljne zdravstvene posljedice za ranjive populacije."

Imajući u vidu ovu opasnost, Vijeće sigurnosti UN-a također je pozvalo pobunjenike Hutija da omoguće "hitnu" inspekciju naftnog tankera.

Višestruka opasnost

Od tankera opasnost prijeti na nekoliko razina, kaže ministar okoliša Tavfik al-Sharjabi. Međutim, rizici se razlikuju po veličini. U principu je moguće da nafta procuri u more. Ali ona je podijeljena u nekoliko spremnika. Zaključeno je da neće procuriti sva nafta.

Ali postoji i mogućnost da bi veće količine vode mogle prodrijeti u strojarnicu, nastavio je al-Sharjabi. To se dogodilo prije nekoliko mjeseci, ali ulazna pukotina je zatvorena. Ako se slučaj ponovi i velike količine vode prodru na brod, on bi se mogao prepoloviti i potonuti, upozorava ministar. To je trenutno najveći rizik. Međutim, može doći i do eksplozije uzrokovane, na primjer iskrom ili padom željeznih dijelova na zidnom spremniku.

U ovakvom stanju, u kojem je sada, brod predstavlja ozbiljnu prijetnju za ekološki sistem i ribarstvo u Crvenom moru, rekao je al-Sharjabi. U slučaju katastrofe bili bi pogođeni koraljni grebeni oko otoka Kamaran i šume mangrova koje tamo rastu. Uz to bi došlo i do zagađenja zraka, uslijed čega bi milijuni ljudi izgubili sredstva za život u ionako ekonomski izuzetno slaboj zemlji koja ovisi o međunarodnoj pomoći. "Čitav okoliš bio bi uništen desetljećima. Zbog toga je važno da se što prije na brod pusti UN-ov tim koji će pripremiti opcije za istovar nafte."

Briga za ribu i koraljne grebene

FSO Safer in Yemen

Tavfik al-Sharjabi - Viüestruka opasnost

Uznemireni su i stručnjaci za zaštitu okoliša poput Muhamada Al-Hakimije, glavnog urednika internetske stranice "Hulm Akhdar" ("Zeleni san"). Izlijevanjem nafte, strahuje on, moglo bi biti pogođeno oko 115 otoka. Biološka raznolikost obale – cijela morska flora i fauna: ribe, kornjače, koraljni grebeni i ptice – je ugrožena, kaže Al-Hakimi za DW.

Uznemiren je i znanstvenik i stručnjak za zaštitu okoliša Abdelkader al-Kharaz sa Sveučilišta Hudaida - također u političkom smislu: brod je namjerno zloupotrijebljen za zastrašivanje Jemenaca i stanovnika svijeta i upotrijebljen kao joker za pregovore.

Ako bi tanker puknuo ili ako bi ga raznijela eksplozija, posljedice bi vjerojatno bile katastrofalne. Kada se 1989. godine tanker "Exxon Valdez" prepolovio na obali Aljaske, oko 40.000 tona sirove nafte završilo je u moru. Prema medijskim izvještajima, u tankeru "Safer" je znatno više nafte nego što je bilo na brodu "Exxon Valdez" koji je doživio havariju u Aljaskom zaljevu. Ako tanker "Safer" doživi havariju i pukne, to bi bila katastrofa s najavom.