Težak život kanalizacijskih radnika
19. prosinca 2018
Prije nego se Satheesh spusti u kanalizacijski šaht, on svoje tijelo maže ribljim uljem. To, doduše, nije neka velika zaštita, ali ipak barem djelomično odbija insekte i parazite. Na sebi ima samo pregaču oko struka. Spušta se u šaht jedne bolnice. Dočekuje ga smrad truleži, izmeta i urina. Osjeća kako raste snaga vrtloga vode. Ako bude imao sreće, danas neće morati roniti.
"Svašta sam već vidio"
Satheesh je kanalizacijski radnik u Indiji. On rukama čisti začepljene šahtove i septičke jame, odstranjuje izmet iz odvodnih cijevi na gradskom području. Taj posao, prema podacima organizacije Safai Karmachari Andolan (SKA), obavlja najmanje 770.000 osoba, najvećim dijelom muškaraca.
47-godišnji Satheesh u razgovoru za DW priča kako nikada ne zna što ga očekuje u crno-smeđoj baruštini. I kaže da je već svašta vidio. Osim bolnica, grozni su i restorani, nastavlja ovaj otac troje djece. Jer, ondje u kanalizaciji završavaju ulje, jaki začini, ostaci hrane, otpad od ribe i mesa. I onda ispod zemlje čekaju na nekog od kanalizacijskih radnika poput Satheesha - napola truli, puni crvi i glista.
Zakonska zabrana
Prema zakonu iz 2013. godine, u Indiji u stvari uopće ne bi više smjeli postojati kanalizacijski radnici. Tko ih unatoč zabrani zaposli, riskira zatvorsku kaznu. Unatoč tome, u kanalizaciju svakodnevno silaze brojni radnici i čiste kanale. U ruralnim područjima većina WC-a nije priključena na kanalizaciju, što znači da se širom zemlje oko 2,6 milijuna WC-a mora prazniti - ručno.
Život kanalizacijskih radnika je kratak. Oni rijetko dožive 50. rođendan, proizlazi iz najnovije statistike. Obolijevaju od žutice, kožnih bolesti i bolesti dišnih putova ili umiru rano zbog otkazivanja bubrega, tifusa ili tuberkuloze. Njihova je zarada različita od regije do regije. Na sjeveru zarade po danu možda 200 do 300 rupija (2,40 do 3,50 eura), dok savezna država Kerala na jugu Indije plaća nešto više, priča Satheesh: „Za šest šahtova dobijem 950 rupija (12 eura). Ako radim i noću, onda čak i dvostruko više."
2017. se Satheesh našao u žarištu javne rasprave kada ga je jedan lokalni novinar slučajno snimio na poslu. Na fotografiji se vidi kako mu je otpadna voda u jednom šahtu došla sve do usta (naslovna fotografija). Nakon toga se vlada Kerale našla na udaru kritika, pa je pokušala riješiti problem. Radnici su najprije dobili zaštitnu odjeću. "To je bilo nemoguće nositi. Ona te smeta u uskom šahtu. Ispod odjeće je bilo nevjerojatno vruće, a naočale su se odmah zamaglile", priča Satheesh.
Roboti u kanalizacijama
Potom su vlasti odlučile zatražiti pomoć od stručnjaka. "Zazvonio je telefon i pitali su nas možemo li pomoći, rekli su da je hitno", prisjeća se inženjer Nikhil NP. U kratkom roku ovaj je 26-godišnjak zajedno s još tri inženjera otvorio startup tvrtku Genrobotics. "Istraživali smo tri mjeseca i dobro proučili kako su građeni šahtovi i koji bi se problemi mogli pojaviti", kaže Nikhil.
U veljači 2018. su predstavili prvu verziju svog vodootpornog robota Bandicoot, opremljenog pokretnim hvataljkama, kamerama i displejem. Osnivači tvrtke u taj su projekt uložili pola milijuna eura. Bivši kanalizacijski radnici sada bi trebali upravljati strojem.
Robot se stalno usavršava. U međuvremenu je upravljačka ploča znatno pojednostavljena, a težina robota je smanjena za više od polovice. Ovaj projekt se u Kerali trenutno nalazi u fazi testiranja. Zanimanje su pokazale i druge indijske savezne države i pokrenule prekvalifikaciju kanalizacijskih radnika. Sada više od stotinu radnika može upravljati robotima. I indijski premijer Narendra Modi je impresioniran. On ove robote želi uvesti širom zemlje.
Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android