Tajanstveni broj zaposlenika u grčkim državnim službama

Grčka vlada ovih je dana najavila provedbu važnih reformi u javnoj službi s ciljem smanjenja ogromnog broja državnih službenika i zaposlenika. No da bi se te reforme mogle provesti treba znati i točan broj zaposlenih u državnim službama. Prema službenim podacima, za državu radi 768.009 Grka i to u ministarstvima, parlamentu, kao suci, učitelji, policajci ili profesionalni vojnici. No još nije poznat točan broj namještenika u javnom uslužnom sektoru, koji nisu državni službenici u užem smislu riječi.

Socijalistička vlada predsjednika Georgea Papandreoua sada želi zabilježiti sve na državnoj platnoj listi. Na taj će način dobiti uvid u poprilično skup državni aparat. Po završetku akcije prebrojavanja mnogi službenici bit će premješteni u službe s premalo radne snage, a po prvi puta će i plaće biti ovisne o produktivnosti zaposlenika. No tek što je prebrojavanje započelo već su se pojavili i problemi.

Masakr na tržištu rada

Dimitris Polichroniadis, učitelj u osnovnoj školi iz Atene ljut je na političare. Mjesečna primanja smanjena su mu za 20%, a rekordna inflacija pojest će mu ostatak. Sada još zbog krize proračuna mora pristati na prebrojavanje zaposlenika. U Ministarstvu financija registrirao se protiv svoje volje. Vlasti su naime objavile da onaj tko se ne registrira ubuduće neće ni dobivati plaću. "Sada se moramo pribojavati daljnjih smanjenja prihoda, ili nečeg još goreg", prigovara ovaj 45-godišnjak. "Ovo brojanje zaoslenih po mom mišljenju je samo izlika za pripremu terena za masakr na tržištu rada. To će samo pridonijeti lošoj slici navodno lijenih državnih službenika. Tisuće ljudi ostat će bez posla, pa i oni u javnim službama", nastavlja on.

Stranačka knjižica važnija od kvalifikacija

Desetljećima je administracija u Grčkoj rasla, ali kada je nešto pošlo po zlu obrazloženje je bilo kako nema dovoljno zaposlenih. I zaista je moguće da, unatoč velikom broju zaposlenih, u jednoj službi nedostaje zaposlenih dok ih u drugoj ima previše. Upravo bi tome ovo prebrojavanje zaposlenih trebalo stati na kraj. "Za administrativne propuste kriva je politika", smatra ovaj učitelj. Prečesto se događalo da su službenici birani prema stranačkoj pripadnosti, a ne prema kvalifikacijama. "Sve prošle Vlade slijedile su istu politiku. Ponašali su se prema državi kao prema dućanu sa samoposlugom. Svaka stranka zapošljavala je svoje miljenike, a zauzvrat je dobila njihove glasove na sljedećim izborima", nastavlja Dimitris.

S njim se slaže i Leandros Rakintzis, glavni inspektor za javnu upravu u Grčkoj. Sa svoje 72 godine Leandros se još neumorno bori protiv korupcije i zlouporabe moći. Najviše kritizira praksu podjele upravnih poslova obećanih u predizbornoj kampanji, kao što je to bio slučaj nakon parlamentarnih izbora 2009. "Nedugo prije izbora atensko poduzeće za javni prijevoz objavilo je natječaj za 72 vozača, koji bi odmah stupili u radni odnos, iako im je zapravo trebalo znatno manje ljudi. Na kraju je ovaj posao dobilo čak 150 ljudi. Ovo je samo jedan primjer očitog ispunjavanja predizbornih obećanja," navodi Rakintzis.

Prevelik državni aparat

Umirovljeni sudac Rakintzis smatra kako Grčka može normalno funkcionirati bez polovice sadašnjeg državnog aparata. On pozdravlja ovu akciju prebrojavanja zaposlenih i čudi se što vlada tek sada želi znati tko je sve zapravo na njenoj platnoj listi.

Konstantinos Argirou misli da zna zbog čega to tako. On je voditelj odjela u Ministarstvu unutarnjih poslova te je odgovoran za prebrojavanje zasposlenika. Konstantinos pripada staroj školi državnih službenika. Pristojno je dao naslutiti da se suradnja državnih ustanova ne odvija uvijek bez poteškoća: "Već deset godina razgovaramo o tome kako saznati konačan broj zaposlenih u državnim službama. To nije tako jednostavno. Ministarstvo financija ne smije nam staviti na raspolaganje prave podatke, drugi upravni organi još ne koriste elektroničku obradu podataka. Uvijek smo se, dakle, morali boriti s poteškoćama."

Rad na crno

Nakon ove akcije prebrojavanja vlada predsjednika Papandreoua želi utvrditi gdje bi se sve dalo uštedjeti kako bi zauzdali korupciju u svakodnevnici. Međutim, Dimitris Polichroniadis sumnja u uspijeh. Naime, upravo država progleda kroz prste kod takvih situacija. Najčešće do korupcije dolazi zbog malih plaća službenika koji su onda prisiljeni raditi na crno. "To je kao da nam država poručuje da je svjesna kako ne zarađujemo mnogo, ali da mi imamo mogućnost davati privatne satove i instrukcije i tako dodatno zaraditi, pa onda možemo spojiti kraj s krajem. Mnogo mojih kolega to i čini", kaže Polichroniadis.

Dimitris nas uvjerava kako on u tome ne sudjeluje. On je od početka znao da učitelji ne zarađuju mnogo. Unatoč tome odabrao je ovo zanimanje. Osim toga, vjeruje kako obrazovanje jamči bolju budućnost, i kao učitelj želi poslužiti kao dobar primjer. S obzirom da trenutačno nema novca za odmor, Dimitris koristi dugu ljetnu pauzu kako bi završio svoj magistarski rad. Nada se kako će i za Grčku doći bolja vremena.

Autori: Jannis Papadimitriou/ A. Kontrec

Odg. ur.: Marijana Ljubičić